Vijesti Najčitanije

Hrvatskoj ću vratiti zdravo domoljublje, doskora se osuđivalo čak i isticanje hrvatske zastave

Hrvatskoj ću vratiti zdravo domoljublje, doskora se osuđivalo čak i isticanje hrvatske zastave

Ne razumijem ljude koji izjavu “Hrvatice i Hrvati” smatraju prijetnjom drugima u Hrvatskoj. 

Novoizabrana hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u srijedu u intervjuu kako će odmah po inauguraciji tražiti posebnu sjednicu hrvatske vlade na kojoj bi se raspravljalo o teškom gospodarskom stanju u Hrvatskoj koje može dovesti i do sigurnosne krize. U intervjuu bosanskohercegovačkoj televiziji BHT 1 snimljenom prošlog tjedna Grabar-Kitarović istaknula kako to ne bi bio presedan jer je bivši predsjednik Stipe Mesić inicirao jednu takvu sjednicu u vrijeme premijerskog mandata Ive Sanadera kada se razgovaralo upravo o gospodarskom stanju u zemlji iako je ono u Hrvatskoj, ocjenjuje novoizabrana predsjednica, bilo puno bolje nego danas. “Sada je stanje puno teže i ovakva vrsta gospodarskog stanja može odvesti i u sigurnosnu krizu kao što smo vidjeli u Grčkoj iako ja u Hrvatskoj ne vjerujem u grčki scenarij jer Hrvatska narodna banka ima devizne rezerve i ima načina kako spriječiti taj grčki scenarij”, kazala je Grabar-Kitarović. FAH-kolinda Dodala je kako je “jako razočarana” trenutačnim stanjem u Hrvatskoj te kako je vjerovala da će zemlja biti u “srednjem ešalonu” članica EU a ne među najsiromašnijima i među pet najkorumpiranijih. Posebice je optužila sadašnju vladu za neuspjeh u aktiviranju sredstava iz europskih fondova. “Tih 11,5 mlijardi kuna raspoloživih u 2014. bi jako puno značilo za hrvatsko gospodarstvo”, kazala je Grabar-Kitarović. Komentirajući tijek predizborne kampanje Grabar-Kitarović je kazala kako su je posebice smetale uvrede kojima ju se pokušavalo diskreditirati kao ženu. Najavila je kako će kao predsjednica upravo stoga inzistirati na potpunom uklanjanju predrasuda prema ženama. “Jest, bilo je lapsusa i grešaka no zar su ti lapsusi toliko katastrofalni”, pitala je Grabar-Kitarović dodajući kako su njene riječi zlonamjerno izvrtane. No to je ocijenila važnom lekcijom iz koje je nešto naučila. “Normalno, pazit ću malo više na rječnik no ostat ću svoja i nastavit ću govoriti ono što mislim”, kazala je novoizabrana predsjednica. Kazala je i kako cijeni sve hrvatske državljane a da nazivanje ljudi Hrvaticama i Hrvatima nije nacionalizam. “Izgubilo se to zdravo domoljublje”, kazala je Grabar-Kitarović iznoseći tvrdnju kako se u Hrvatskoj u proteklom razdoblju osuđivalo i ljude koji ističu državne zastave nazivajući ih se populistima ili nacionalistima. kolinda zastave Grabar-Kitarović je kazala kako je njena izborna kampanja time i bila obilježena jer su mnogi Hrvati od nje to očekivali nakon što su se u proteklom razdoblju osjećali poniženima. “To zdravo domoljublje ne smije nikome biti prijetnja”, kazala je Grabar-Kitarović. Komentirajući stanje u BiH ocijenila je kako je došlo vrijeme da se ta zemlja politički emancipira i da sami njeni državljani odlučuju o svojoj budućnosti a da pri tom međunarodna zajednica “ne prelama” bilo kakve odluke. “Poštujem suverenitet, integritet i političku neovisnost BiH i nikada se ne bih miješala u unutarnja pitanja no zbog činjenice da u njoj žive i Hrvati Hrvatska ima poseban interes da ta država ide u pravom smjeru”, kazala je Grabar-Kitarović. Konstatirala je i kako je nakon dvadeset godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma došlo vrijeme da se on nadogradi odnosno “da se neke stvari revidiraju”. “Doista se nadam da će novi legitimni predstavnici sva tri naroda sjesti za stol i dogovoriti funkcioniranje države”, kazala je nova hrvatska predsjednica. 14206758271_0[1] Njemačko-britansku inicijativu za BiH Grabar-Kitarović je pozdravila no pri tim je ocijenila kako je ona ipak manjkava jer ne govori o problemu konstitutivne ravnopravosti Hrvata u BiH. Ustvrdila je kako se Hrvati u BiH sada svode na manjinu što ne bi smio biti slučaj odnosno kako u stvarnosti nisu ravnopravni. Treći entitet, kako je pojasnila, sama nikada nije poticala a naznačila je kako bi ga prihvatila ukoliko je to nešto oko čega bi se suglasila sva tri naroda koji žve u BiH. “Ja jesam zabrinuta jer ono što čujem je da se hrvatski narod iseljava i da nije ravnopravan a da u nekim dijelovima poput Republike Srpske nema povratka”, kazala je nova hrvatska predsjednica. Dodala je kako tijekom planiranih posjeta BiH ne želi “protokolarne susrete” nego ući u probleme i pomoći njihovu rješavnju kao prijatelj BiH no bez miješanja u unutarnje poslove. Kazala je kako bi približavanje NATO-u mogao biti integrativni faktor za cijelu BiH te kako BiH postaje sve više važna i zbog sigurnosnih razloga. “Postoji realna opasnost od onih koji se vraćaju iz Sirije i Iraka”, ocijenila je Grabar-Kitarović uz pojašnjenje kako je stoga nužno pojačati suradnju među svim državama regije u razmjeni podataka o takvim osobama i mogućim terorističkim opasnostima. Na pitanje o “stanju u regiji” odgovorila je kako ne voli taj termin jer je riječ o samostalnim državama jugoistočne Europe koje trebaju surađivati. Međusobno poštivanje i dobrosusjedski odnosi temelj su takve suradnje a Hrvatska će kao članica EU i NATO-a u tome pomoći svima koji to žele, poručila je Grabar-Kitarović. “Moramo rješiti otvorena pitanja i došlo je vrijeme da se to prestane pometati pod tepih”, stajalište je nove hrvatske predsjednice. Kao primjert navela je nedefinirane granice s BiH dodajući kako se to treba brzo pokušati riješiti a ako to nije moguće međusobnim dogovorom onda bi trebalo ići na odgovarajući međunarodni sud. Isto pitanje otvoreno je i sa Srbijom no Grabar-Kitarović je istaknula kako je tu problem i status Hrvata koji tamo žive jer oni moraju imati prava kao i Srbi u Hrvatskoj. “Voljela bih da vlada Srbije u sklopu tog njihovog pristupanja EU riješi pitanje Hrvata u Srbiji”, kazala je Grabar-Kitarović dodajući kako to svakako spada pod poglavlje 23. pravne stečevine EU. “Dakle, ne tražim ništa izvan onog što je već dogovoreno i potpisano i što je Hrvatska morala ispuniti kako bi postala članica EU i NATO-a”, kazala je Grabar-Kitarović. Srbiji je također poručila kako bi morala priznati Kosovo bez obzira koliko to bilo teško. Izvorni članak možete pogledati OVDJE
#Kolinda Grabar-Kitarović #predsjednica

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.