Vijesti Najčitanije

I ONI SU JUNACI VUKOVARA: ĐURO KNEŽIĆ-BRICO: 'Pitala sam kud mi ga vodite... Više ga nikad nisam vidjela'

I ONI SU JUNACI VUKOVARA: ĐURO KNEŽIĆ-BRICO: 'Pitala sam kud mi ga vodite... Više ga nikad nisam vidjela'

U paklu rata, osim branitelja na prvoj crti, neizostavni dio mozaika obrane Vukovara činili su muškarci i žene čija prisutnost naizgled nije bila tako važna, a u pričama o obrani grada u potpunom okruženju, rijetko su i premalo spominjani. 

Oni su gasili požare, održavali telefonske linije, nabavljali hranu, kuhali i dostavljali je po položajima i skloništima, pod žestokim granatiranjima odlazili na bunare po dragocjenu vodu. I njihovi životi tijekom borbenih djelovanja bili su u neprestanoj pogibelji, no o njima se ne zna gotovo ništa. 

O vukovarskoj ratnoj bolnici dosad je ispričano puno, no nikada ne i dovoljno, budući da je svaka pojedinačna priča, kako ranjenika, tako i bolničkog osoblja, uvijek posebna i drugačija.

Jedna od takvih neispričanih priča je i priča o omiljenom bolničkom brici Đuri Knežiću.

Đuro Knežić rođen je 2. travnja 1937. godine u Feričancima, mjestu u istoimenoj Općini u Osječko-baranjskoj županiji, kao drugo dijete Marije rođ. Pinter Franje Knežića. Đuro, za obitelj – Braco, vrlo će rano ostati bez oba roditelja. Tek što je napunio sedam godina, njegovog oca Franju i još 14 mještana, optuživši ih za suradnju s okupatorom, partizani će odvesti i strijeljati, a dvije godine kasnije, od bolesti umire i njegova majka Marija. Do šestog razreda osnovne škole, Đuro će biti po različitim  sirotištima, odnosno, promijenit će tri tadašnja tzv. đačka doma, a onda ga četiri godine starija sestra Mira koja se upravo udala te je mogla o njemu preuzeti brigu, odvodi svojoj obitelji. U Feričancima će Đuro završiti zanat za bricu i neko vrijeme raditi u struci, no budući da se sestra Mira s obitelji preseljava u Borovo naselje, danas dio Vukovara, gdje je njezin suprug dobio posao kao kinooperater, Đuro odlazi za njima, ne htjedoći se od njih, kao jedinih bliskih osoba koje je imao, razdvajati. Želeći se doškolovati kako bi se mogao zaposliti u Kombinatu Borovo, Đuro upisuje večernju školu u kojoj upoznaje jednog od poslovođa tadašnjeg prijevozničkog poduzeća "Prijevoz", koji mu je, s obzirom na to da je i Đuro pomagao njemu, omogućio da se zaposli u tom poduzeću kao kondukter. Godine 1962. vjenčat će se Ilonkom Nemet, a ona im 1966. rađa sina Željka, a potom 1970. i kćerku Anitu.

Supruga Ilonka ispričat će kako je Đuro bio odan i privržen obitelji koju je oduvijek želio, a u slobodno vrijeme rado je olovkom crtao portrete, ali i fotografirao pejzaže fotoaparatom kojeg je kupio od prve plaće.

Đuro Knežić šest će godina raditi kao kondukter, no potom će se vratiti zanimanju za koje se školovao, pa će u maloj, obiteljskoj kući koju su on i supruga izgradili na vukovarskoj Mitnici otvoriti brijačnicu, a kao "Brico" postat će prepoznatljiva osoba za cijeli grad.

Nakon odlaska tadašnjeg bolničkog brice u mirovinu, a u dogovoru sa suprugom Ilonkom koja je već bila dugogodišnji bolnički djelatnik, Đuro Knežić prihvaća ponudu i zapošljava se u vukovarskoj bolnici. Iako će brinuti kako će se uklopiti u novu radnu sredinu, ubrzo postaje jedno od omiljenih lica tehničke službe.

Tadašnja glavna sestra bolnice, danas umirovljena medicinska sestra Binazija Kolesar, prisjetit će se Đure iz ratnog, ali i prijeratnog  vremena: "Đure se sjećam jako dobro, bio je naš vrijedni brico. Zamislite u kakvom su stanju pristizali ranjenici s položaja, pa odakle im u ono vrijeme britva i drugi pribor, ali on ih je brijao dan i noć. Kada nije brijao, pomagao je gdje god je mogao pomoći i kome god je trebala pomoć, dizati i premještati ranjenike, gurati kolica… Oduvijek ga pamtim kao izrazito pristojnu osobu. Kao 'pravi' brico, bio je vrlo razgovorljiv i vrlo ljubazan, doista ne znam da je ikada, s bilo kim, bio u sukobu".

Jedan od ranjenih branitelja, tada teški ranjenik Tomislav Orešković, ispričat će: "Nažalost, ne sjećam mu se više lica, ali me obrijao jednom. Meni baš i nije bio do brijanja, a on je bio drag i ugodan čovjek. Pravi brico, dobro raspoložen, još mi je i ogledalo izvadio i pokazao kako 'sad lijepo izgledam'".

Nakon sloma obrane grada i ulaska JNA i četnika u bolnicu, Đuro Knežić izdvojen je sa zarobljenim braniteljima i civilima i odveden u tada nepoznatom smjeru. Ilonka Knežić prisjetit će se toga dana: "Kada smo izašli iz gipsaone u koju su nas prvo odveli, držali smo se za ruke. Tada su nas razdvojili, a njega su potom, zajedno s ostalima, utjerali u autobus. Prišla sam jednom od oficira koji su tamo stajali i pitala – 'Kud mi ga vodite?', a on mi je odgovorio – 'Vratit ćemo ti ga ako nije držao oružje'. Nikada ga više nisam vidjela".

Medicinska sestra i djelatnica Ratne bolnice Vukovar Marija Meden u knjizi "Moja gerijatrija" u kojoj je na papir prenijela svoja sjećanja iz tog teškog vremena, zapisala je: "Naš bolnički brijač Đuro Knežić bio je tih i boležljiv čovjek. Đuru su često zvali noću na kirurgiju da brije ranjenike ili zarobljenike u MUP-u. On je gunđao onako umoran da će ih srediti, tko ih je zvao u Hrvatsku, neka ih Milošević brije. Kada se vraćao, mi bismo ga pitali koga je sredio, a on bi nam odgovorio da im je još dao svoje cigarete, da su to jadni ljudi koji nisu znali kamo idu. Njega nitko nije požalio kad su ga vodili na Ovčaru".

Ilonka Knežić dodaje: "Đuro nije bio ni na jednom popisu, nije došao ni na jednoj razmjeni. A onda su počele priče o Ovčari… Kada su krenule prve ekshumacije i identificirani još neki pripadnici tehničkog osoblja, vozači, bilo mi je jasno da je i moj Đuro tamo završio. Jednog od preživjelih s Ovčare, našeg poznanika Emila Čakalića, pitala sam je li na Ovčari vidio Đuru. Rekao mi je da ga je, prije negoli su ga izveli, vidio kako sjedi u hangaru na bali slame…".

Dana 19. travnja 2002. godine posmrtni ostaci Đure Knežića ekshumirani iz masovne grobnice na Ovčari, identificirani su na Zavodu za sudsku medicinu na Šalati te tjedan dana kasnije, 26. travnja, pokopani u obiteljskoj grobnici na Novom groblju u Vukovaru.

Kada je nakon sloma obrane Vukovara zarobljen u vukovarskoj bolnici te nakon toga deportiran na stratište Ovčara gdje je zvjerski mučen, a potom pogubljen, Đuro Knežić – Brico, suprug, otac i brat, imao je 54 godine.

Đuro, nismo te zaboravili.

Izvor:Direktno.hr

Autor: Tanja Belobrajdić/Foto: Direktno.hr/osobna arhiva

#posmrtni ostatci #vukovarska bolnica #Tanja Belobrajdić #nisu zaboravljeni #Đuro Knežić Brico

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.