Vijesti Top vijest

Igor Gilja: Tata bi bio ponosan na mene

Igor Gilja: Tata bi bio ponosan na mene

gilja555

POLICAJAC KOJI JE SKINUO DVOJEZIČNU PLOČU Igor Gilja pamti oca. Doduše, u njegovu sjećanju živi samo jedna jedina slika, ta šetnja uz obalu Vuke, dok se rijeka ljeska na jutarnjem suncu. Tri su mu godine i svog oca drži čvrsto za ruku, smiju se. Premda maglovito, to je prvo i posljednje sjećanje na njega: više ga nikad nije vidio, osim u snovima. – Zapravo, nisam siguran da se to ikada dogodilo. Možda sam samo sanjao – reći će 22 godine kasnije u obiteljskom domu u Nuštru, skrivajući lice rukama. Lomi se pod burom emocija, nemiran je, u njemu se bore odgovornost prema poslu i osjećaj odanosti prema ocu. On je hrvatski policajac, kao što je bio i njegov otac Franjo. Bilo je nekoliko minuta prije pet sati proteklog utorka kada mu je, dok je čuvao dvojezičnu ploču na vukovarskom Centru za socijalnu skrb, u svijest zalutala slika s Vuke koju pamti. Okrenuo se licem prema ploči i skinuo je golim rukama, za svog oca Franju. Ćirilična ploča u grmlju – Dogodilo se u trenutku. Skinuo sam je na mah, bez ikakva razmišljanja o posljedicama koje bi mogle nastupiti. Nitko nije znao što ću učiniti, pa ni ja – priča Igor. Kasnije će u policijski zapisnik ući da je ploča završila u grmlju, pedesetak metara dalje. Bilo je rano jutro, njegov čin nije imao svjedoka. Nisu ga vidjeli kolege koji su sjedili u vozilu, pa ni interventna policija koja je došla preuzeti smjenu. Ipak, uočili su odmah da je na mjestu ploče ostao samo trag. Igor je najprije izjavio da o tome nema nikakvih saznanja. Kada je, nekoliko sati kasnije, do njega dopro glas o otkazima, u strahu da ne stradaju nevini, odlučio se prijaviti. – Iskreno žalim ako sam naštetio ugledu policije. Iskreno žalim što sam nanio štetu petorici svojih kolega. Neki od njih imaju obitelj, neki su pred mirovinom i od srca se nadam da će zadržati posao – priča 25-godišnji djelatnik Policijske postaje Ilok, koji proživljava iznimno teške trenutke MiG-ovi nadlijetali sprovod Granični je policajac koji je u posljednje tri i pol godine besprijekorno obavljao svoj posao. Skupa s kolegama, u smjenama je, najčešće noću, štitio granicu od krijumčara, kriminalaca, sumnjivih tipova. Tog ponedjeljka, stigla je zapovijed, prvi put u njegovoj karijeri, da se s petoricom kolega uputi u Vukovar. U njegovoj postaji, gdje je polovica djelatnika hrvatske nacionalnosti, a drugu polovicu čine Srbi i Mađari, netko je na čuvanjem ćirilićnih ploča odlučio poslati Hrvate, među njima i sina poginulog hrvatskog branitelja. Koji je odmah nakon završetka srednje škole u Vukovaru upisao Poljoprivredni fakultet, ali je dane provodio u iščekivanju natječaja Ministarstva unutarnjih poslova. I dočekao, pa se prijavio i krenuo put Zagreba, na Policijsku akademiju u Svetošimunsku, stazama svog oca Franje. Nakon obuke u trajanju od godine dana, s rješenjem policijskog službenika za graničnu kontrolu vraća se bliže svojoj obitelji, u Ilok. Obitelj Gilja dala je golemi doprinos Hrvatskoj, od prvih dana: upravo u njihovoj kući krajem 80-tih i početkom 90-tih budući hrvatski predsjednik Franjo Tuđman sa suradnicima radio je na stvaranju temelja hrvatske države. Kad su zapuhali vjetrovi rata, dojučerašnji skladištar u poljoprivrednoj zadruzi Franjo Gilja odazvao se na poziv u obranu domovine bez zadrške, premda je kod kuće ostavio suprugu i četvero malodobne djece. Kate ga je u odluci podržala: niti je željela niti je mogla na nju utjecati. – Razumjela sam njegovu potrebu, taj poziv koji je osjetio. Dao je otkaz na poslu i prijavio se. Što ga je na to motiviralo? Samo Hrvatska – kaže, pa s ponosom priča da su sva trojica braće Gilja – Ante, Ivica i Franjo – dragovoljci Domovinskog rata. Franjina supruga pamti dan kad se javio u vinkovačku policijsku postaju pa odande u kolovozu 1990. godine otišao u Zagreb, na Policijsku akademiju na Svetošimunskoj cesti. Obuku je prošao u bazi Rakitje, sa suborcima sudjelovao je u akciji na Plitvicama kasnije nazvanoj "Krvavi Uskrs" pa se u lipnju 1991. godine vratio u vinkovačku policiju. Rat se već razmahao, pa je u srpnju svoju obitelj prebacio u Gradište kod Županje, uvjeren da će ondje biti sigurnija. – U tih godinu dana otkako je otišao iz obiteljske kuće, rijetko smo ga viđali. Polovinom kolovoza javio je da stiže 22. kolovoza, da ćemo se konačno vidjeti – priča Kate Gilja otirući suze. Bilo je to jedino obećanje koje nikad nije ispunio. Upravo tog dana, u šumi pokraj Vinkovaca, tijekom policijske vježbe gađanja, paljba iz neprijateljskog MiG-a donijela je smrt. Mnogi su ranjeni, Franjo Gilja je poginuo. Bile su mu tek 32 godine. I dva desetljeća kasnije rane su toliko duboke da ni Igor Gilja ni njegova majka o tome ne mogu govoriti. U njihovo ime, prijatelj obitelji Stevo Culej, negdašnji pripadnik specijalnih postrojbi, prisjetit će se kako oni koji su mu bešćutno uzeli život Franji Gilji nisu dopustili ni da počiva u miru. – Tijekom ispraćaja, na kojem su se okupile stotine ljudi, nadlijetao je taj isti MiG, u niskom, brišućem letu. Ljudi su se u panici razbježali po kukuruzištima, ostalo je tek pedesetak najodvažnijih koji su Franju spustili u zemlju i dostojno ga sahranili. Nakon svega, postaviti tog mladića da čuva ćiriličnu ploču jest kao posjesti gladnog čovjeka za prepun stol. U jednom trenutku, ruka sama krene i to treba razumjeti – kaže Stevo Culej, jedan od stotina branitelja koji su ga ispred vukovarske policijske postaje u kasnim noćnim satima utorka dočekali poput heroja, noseći ga na rukama. – Želio bih se zahvaliti braniteljima koji su me dočekali i pružili mi potporu. Ali, nisam ja nikakav heroj, ja sam samo običan čovjek. Nije to lako reći, ali stojim iza svog postupka. Želim vjerovati da postoji pravda i znam da bi tata bi ponosan na mene. A što se tiče Vukovara, želim da se situacija smiri, da ne bude novih tenzija i da se normalno živi – kaže Igor Gilja. A on? Prijeti mu gubitak posla. Protiv njega je podignuta kaznena prijava, no Igor će se boriti. Već je odaslao dokumentaciju odvjetniku koji će se žaliti na rješenje Državnog odvjetništva. Ne zna što ga čeka. U idućih desetak dana, nada se izlasku pred disciplinski sud gdje će, svjestan svoje zadaće na čuvanju zakona i ustavnog poretka, ipak braniti svoju istinu. Vrijeme ovih dana za Igora sporo teče. Zabrinut zbog svojih kolega policajaca koji su poput njega pod suspenzijom, preduge dane krati u krugu svoje obitelji, čiju podršku uživa od prvog trenutka. Premda strahuje od otkaza u ova bremenita vremena, gubitak plaće ipak nije ono čega se najviše boji. Strahuje od gubitka policijskog poziva. Od gubitka odore hrvatskog policajca, iste one u kojoj je za Hrvatsku poginuo njegov otac. Renata Rašović/VL Foto: Davor Javorović/PIXSELL Izvornu vijest možete pogledati OVDJE

#Intervju #Igor Gilja

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.