Imamo brojke: Pogledajte koje namirnice su najviše poskupjele u posljednjih godinu dana i zašto se još ne treba nadati padu inflacije
Široke slojeve najviše pogađa rast cijena namirnica i to onih osnovnih, bez koji se ne može u svakodnevnom životu. Rekordan rast bilježi cijena suncokretovog ulja skočivši 51 posto na godišnjoj razini. Cijena ulja raste već duže vrijeme pod utjecajem poremećaja u svjetskoj opskrbi. U dućanima se približila razini od 20 kuna, a na njen rast utječe i pojačana potražnja zbog straha od nestašica. Stručnjaci tvrde da nestašica neće biti jer je domaća proizvodnja dostatna za pokrivanje naših potreba.
Rast cijena bilježe i sve vrste povrća, a najviše je poskupio krumpir, gotovo 30 posto. Cijene krumpira u porastu su od kraja prošle godine zbog slabijeg prošlogodišnjeg uroda i rasta troškova sadnje. Visoki troškovi pogađaju i proizvodnju mlijeka pa je cijena ove životno važne namirnice skočila 26 posto. Unatoč snažnom rastu prodajnih cijena mlijeka, farmeri upozoravaju da je njegova otkupna cijena nedovoljna za pokriće troškova proizvodnje i da takvo stanje prijeti opstanku farmi.
Takav rast cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda i energije prelijeva se na cijeli niz drugih prehrambenih artikala. Tako se rast cijena žitarica zbog poremećaja na svjetskom tržištu odražava na poskupljenje tjestenine (23,5 posto), kruha (22,4 posto) i ostalih pekarskih proizvoda (15,6 posto). Isto tako, visoka cijena mlijeka utjecala je na poskupljenje jogurta (20,8 posto) i sira (17,2 posto).
Izvor: DZS / Autor: Neven Bučević/tportal.hr
Opća stopa inflacije od 9,4 posto izmjerena u travnju odnosi se na prosječno ili reprezentativno kućanstvo. No za većinu konkretnih kućanstava ona je zapravo viša zbog strukture životnih troškova. Istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb pokazalo je da će veću stopu inflacije imati ona kućanstva koja u svojoj strukturi potrošnje izdvajaju više za hranu i režije. Potvrđuje to i zadnji val inflacije, u kojem su najviše porasle cijene osnovnih životnih potrepština i usluga.
Dinamika inflacije iznenadila je većinu stručnjaka pa su prognoze za budućnost sve neizvjesnije. Analitičari Raiffeisenbanke očekuju da će inflacija, s obzirom na kretanja na svjetskim robnim tržištima, povećanje cijena električne energije i plina te još uvijek prisutne globalne poremećaje u opskrbi, dosegnuti vrhunac u drugom tromjesečju, s dvoznamenkastim stopama rasta.
Visoka razina inflacije po njima će se zadržati još najmanje godinu dana, a tek druga polovina 2023. trebala bi donijeti povratak godišnjih stopa od oko dva posto i to mahom zbog učinka baznog razdoblja.
Na daljnji rast inflacije računa i ministar financija Zdravko Marić. Stoga je Vlada podigla projekciju godišnje stope inflacije na 7,8 posto, uz naglasak da je više negativnih nego pozitivnih rizika po ostvarenje tih projekcija. Ministar financija najavio je i nove poteze u njenom suzbijanju.
'Vladin paket mjera ne može neutralizirati inflatorne pritiske, ali može ih ublažiti, no on sam po sebi neće biti dovoljan i sigurno će biti potrebne dodatne mjere', naglasio je Marić u govoru o ekonomskoj politici Vlade na jučerašnjoj HBOR-ovoj međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza.
Izvor:Tportal
Autor: Zoran Korda/Foto: PIXSELL
