Intervju koji će uzburkati javnost: Srbi, dobro važite svaku riječ o Stepincu

Stepinac je pred komunistima pokazao hrabrost, govori, među ostalim, episkop slavonski, veliki stručnjak SPC-a za holokaust, o kojem se, nakon ustoličenja u Pakracu, pisalo i da je bio niški specijalac Episkop Slavonski Jovan Ćulibrk, najveći stručnjak SPC o holokaustu tijekom Drugog svjetskog rata, kako ga srbijanski Kurir opisuje, kaže da će svi Srbi morati dobro izmjeriti svaku riječ o kardinalu Alojziju Stepincu koji će možda biti kanoniziran. Rekao je to u intervjuu za Nedeljnik, kojeg su ''kao intervju koji će uzburkati javnost'' u četvrtak prenijeli srbijanski portali. "Mislim da ćemo svi mi morati da dobrano odvagnemo svaku riječ, prošlu i buduću, u pogledu Stepinca. Ono oko čega ćemo se sigurno složiti to je da komunistički proces i komunistička optužba ne mogu da predstavljaju polazište za razgovor o Stepincu. Na tom procesu i uopće pred komunistima je on pokazao hrabrost, i nesumnjivo je da je taj elemenat ispovjedništva presudan u procesu beatifikacije i kanonizacije. No, upravo odatle polaze i oni koji Stepincu prigovaraju da istu hrabrost nije pokazao i pred Pavelićem kada je trebalo osuditi i spriječiti ustaška zlodjela. No, ništa nije jednostavno: zamislite da su i Stepincu i patrijarhu Pavlu ustaše ubile brata - Pavlov brat Dušan poginuo je u partizanima u Siraču 1942, a Stepinčevog brata Miju odveli su i ubili naredne, 1943. godine." Ovako episkop slavonski Jovan Ćulibrk u intervjuu za novi broj Nedeljnika govori o mogućoj kanonizaciji kardinala Alojzija Stepinca, prenosi Kurir. Vladika Jovan slovi u SPC za najboljeg poznavaoca Holokausta, genocida u Drugom svjetskom ratu i srpsko-židovskih odnosa. Sve to je, između ostalog, izučavao i na Židovskom univerzitetu u Jeruzalemu i u Jad Vašemu. Dvadeset godina poslije "Oluje" i "Bljeska", i 70 godina poslije proboja Jasenovca, za Nedeljnik je episkop Eparhije slavonske pričao o "vertikali srpskog stradanja na ovim prostorima", o odnosima SPC s Vatikanom, o ulozi kardinala Alojzija Stepinca u zloglasnoj NDH, o vezama srpskog i jevrejskog naroda... "Kod nas se pitanje uloge katoličkog svećenstva u Drugom svjetskom ratu svelo na srpsko-hrvatske odnose, bez uvida i razumijevanja njegovog općeg okvira: npr. svi znaju za knjigu Marka Rivelija o Stepincu, ali je rijetko tko čitao također kod nas objavljenu Rivelijevu knjigu o Vatikanu u Drugom svjetskom ratu - i pri tome treba reći da Riveli sigurno nije vrhunski stručnjak, kao što to nije ni Cornwell, čija je knjiga Hitlerov papa ipak uspješnija, ali i nešto poznatija kod nas.... U srbijanskoj javnosti su poslije Sabora ove godine pobrkane tri komisije. Prva je komisija za dijalog između Srpske crkve i Hrvatske biskupske konferencije, na čijem je čelu sa strane SPC ex officio mitropolit zagrebačko-ljubljanski, dakle vladika Porfirije; druga komisija je saborski Odbor za Jasenovac, na čijem čelu sam ove godine naslijedio umirovljenog vladiku hercegovačkog Atanasija i banjalučkog Jefrema; i na kraju, tu je treća komisija čije formiranje je predložio papa Franjo, čiji bi zadatak bio da raspravi pitanje kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca, a koja bi trebalo da se sastoji od pravoslavnih i rimokatolika, ali čiji sastav još nije definiran", objašnjava vladika slavonski, i dodaje: "O Stepinčevoj kanonizaciji isključivo Vatikan odlučuje. No, samo formiranje ovakve komisije je veliki korak napred u međusobnim odnosima, i nadam se da će preko ove komisije i nauka i bogoslovlje imati priliku da daju svoje odgovore." Vladika Jovan je rekao i da je nemoralno iznositi autoritativne tvrdnje o broju žrtava u Jasenovcu. "Broj nije suštinski bitan ali je veoma važan, jer pokazuje dimenzije zločina. Da je broj stradalih u Jasenovcu ogroman to znamo, ali je problem koji postoji još od početka osamdesetih, kada je počelo otvorenije da se raspravlja o Jasenovcu, u tome što će veliki broj ljudi da skoči i pita: a koliki je taj broj? Ovde ću da ponovim ono što govorim stalno, a to je da je nemoralno pitati za broj stradalih u Jasenovcu. Zašto? Zato što su u većini europskih država do 1948. godine izvršene procjene broja žrtava u Drugom svjetskom ratu i date su preliminarne procjene karaktera rata; Nurnberški sud je simbol tog vremena. 70 godina nakon prestanka rada Jasenovca, mi još uvijek baratamo s poratnim procjenama, i još uvijek nam nedostaje ozbiljan rad na utvrđivanju broja žrtava. Zato, iznositi autoritativne tvrdnje o broju jasenovačkih žrtava, pogotovo kako se to radi na prostoru bivše Jugoslavije, jest nemoralno", objašnjava vladika Jovan Ćulibrk. On je za Nedeljnik govorio i o opustjelim selima u Slavoniji i obilježavanju "Bljeska" i "Oluje". "Bila je u maju obljetnica 'Bljeska' u Okučanima. Mi smo taj dan u Hramu Svetog Dimitrija služili liturgiju i pomen, na koje iz Srbije nije došao skoro nitko: nijedan novinar, niko se nije javio. A znate zašto? Najviše zato što se u vrijeme 'Bljeska' u Beogradu odigravao stoti derbi, devedeset hiljada ljudi je sjedilo na Marakani, a onda su tek u ko zna kojem minutu Dnevnika rekli da se nešto zbiva u Zapadnoj Slavoniji. Loša je savjest kod ljudi koji su u toj obmani aktivno ili pasivno učestvovali, mračna je savjest kod ljudi i ona ih nesvjesno koči da se vrate "Bljesku" koji im opterećuje savjest", rekao je, između ostalog, vladika Jovan. Spomenimo da se za vladiku Jovana, u vrijeme kada je 2014. ustoličen za episkopa u Pakracu, pisalo kako je bio član padobranske jedinice Niških specijalaca, što je poprilično uzdrmalo branitelje s tog područja.