Istanbulska konvencija danas je stupila na snagu, posebno tijelo nadzirat će i Hrvatsku

Istanbulska konvencija, odnosno Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, od 1. listopada je stupila na snagu i u Hrvatskoj. Uvođenje Istanbulske konvencije izazvalo je žestoke podjele u zemlji i brojne prosvjede, ali i lomove unutar vladajuće koalicije. Podsjetimo o čemu je riječ. Istanbulska konvencija prvi je pravno obvezujući i sveobuhvatan međunarodni mehanizam za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Konvencija pruža nov i detaljan međunarodnopravni okvir za djelotvornije iskorjenjivanje obiteljskoga nasilja i nasilja nad ženama. Konvenciju je dosad ratificiralo 28 država članica Vijeća Europe. Rad na Konvenciji započeo je 2008. godine, a prihvaćena je u Istanbulu 2011. Stupila je na snagu 1. kolovoza 2014., nakon što ju je ratificiralo deset država članica Vijeća Europe. Hrvatska je Konvenciju potpisala 22. siječnja 2013., a Europska unija 13. lipnja 2017. Konvencija se odnosi na niz nasilnih i traumatizirajućih djela čije su mete većinom žene. Ta djela obuhvaćaju: psihičko nasilje uhođenje, tjelesno nasilje, seksualno nasilje uključujući silovanje, prisilni brak, sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilni pobačaj, prisilnu sterilizaciju, seksualno uznemiravanje. Ova Konvencija također po prvi put donosi međunarodnu definiciju nasilja u obitelji, koje prema definiciji Istanbulske konvencije označava sva djela tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u obitelji, kućanstvu, između bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio prebivalište sa žrtvom. Države potpisnice obvezale su se ojačati prevenciju od nasilja u obitelji i prema ženama na način da provode medijske kampanje protiv nasilja, osiguraju usavršavanje stručnih osoba, podupiru suradnju s privatnim sektorom i nevladinim udrugama kako bi se poticalo uzajamno poštovanje među spolovima. U Hrvatskoj je sporno bilo uvođenje rodne ideologije, tj. rodnog identiteta. Pojam "rodni identitet" pojavljuje se na jednome mjestu, prilikom nabrajanja osnova po kojima je zabranjena diskriminacija. Za primjenu Istanbulske konvencije u 2018. i 2019. potrošit će se 141 milijun kuna. To je godišnje oko 69 milijuna kuna, od kojih značajan dio odlazi na gradnju skloništa za žene žrtve nasilja. Inače, prilikom glasovanja u Hrvatskom saboru o Istanbulskoj konvenciji, što je rijetko slučaj, značajan dio zastupnika HDZ-a - čak 30 posto -  glasovao je mimo stranačke stege, tj. po savjesti pokazavši time neposluh stranačkom predsjedniku i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Bio je to i prvi jasan znak da Plenković ne nadzire kompletnu stranku, već da postoji dio, uvjetno rečeno, desnog krila koje nije spremno bezrezervno podržati sve Plenkovićeve ideje. Uvođenje Istanbulske konvencije znači, kao što je o tome već pisao portal Direktno, da Hrvatsku i primjenu Istanbulske konvencije počinje nadzirati posebno tijelo GREVIO, o kojem hrvatski građani ne znaju gotovo ništa. Podsjetimo, dvije od deset članica toga tijela su iz Srbije i Crne Gore.