Vijesti Najčitanije

Istina je voda je duboka

Istina je voda je duboka

Ono što je u večini demokratskih zemalja svetinja, a to je Ustav i njegova načela, mi jesmo demokratska zemlja, ali s načelima kako kome odgovara. Pa tako osim prava na rođenje, život i smrt, naravno, nabrojanih prava građana Republike Hrvatske, sve se svodi da je to samo Ustav, a Ustavni sud ili ustavni suce javljaju se samo po potrebi interesne skupine. Već sam dosta pisao o cenzuri medija, slobodi mišljenja, govora i izražavanja, nije se ništa bitno promijenilo, a niti će se uskoro što promijeniti. Samo što ne mogu trpiti, ono što nisam nikad mogao i to me skupo stajalo, a još če me stajati, jer ISTINA boli, odnosno ne mogu šutjeti na neke stvari.

Pa tako, nisam povjesničar, ali volim tu tematiku, dosta se dolazi u polemiku što je istina, a što iskrivljeni podaci. Nakon 50 godina cenzure, šutnje, jer o tome se niti smjelo pisati, niti govoriti, već onako u nekim krajičkima, govorilo se što se sve događalo za vrijeme II svjetskog rata i nakon njega. I nakon strahovlade, tamničenja, progona i likvidacija, tko je mogao provoditi istrage o raznim masovnim grobnicama, vršiti ekshumacije ili nešto slično, već je bilo zataškati zločin, a moto je bio, ionako su krivi jer su nosili ili krivu odoru ili su bili Hrvati. Ispitivanje povijesti u to vrijeme je bilo teško, ali i nakon 90-tih, a pogotovo i sada, nakon 75 godina od zločina, jer ratni zločin ne zastarjeva, a ima ih još živih. No do kuada ide, sloboda pisanja ili si neki dozvoljavaju da cenzuriraju povjesničare, da oni određuju što je ISTINA, samo na osnovu igre riječi, neću reči površnosti članaka, ali ne zaboravimo da je 50 godina bila apsolutna šutnja. I dok se prikrivaju brojke poubijanih Hrvata, žene, djeca, civila, svećenika, ustaša, domobrana, bez suđenje i osude, s druge strane oni koji zabranjuju pisanje istine o žrtvama Križnog puta, neće reagirati na broj žrtava u Jasenovcu. To sigurno nije brojka od 700 000 tisuća. Pa se pitam, imam li ja pravo to prijaviti facebooku kao netočan podatak i nekome ograničavati slobodu govora, mišljenja i izražavanja. Pravne institucije ove države trebale bi zaštititi novinare, medije, portale,  sve temeljem odredbi Ustava RH:

Članak 38.

Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli.

Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja.

Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji.

Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Jamči se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješću povrijeđeno Ustavom i zakonom utvrđeno pravo.

I tko stoji iza tih svih cenzura portala koji pišu istinu, pišu povijest o kojoj se moralo šutjeti 50 ili 75 godina? “Neovisni“ GONG u svojoj kući ima Faktograf, stroj za uništavanje istine. Isti koji će vas prijaviti za bilo što, jer znaju da je neke stvari nakon dugo godina teško dokazati, pa čak i negiraju istraživanja i prof. Josipa Jurčevića, niti jedan članak, niti jedno istraživanje nije cjelovito i dokaz da se radi o istini, o istini oni odlučuju, što bi rekli, opet nam se dogodila komunistička blokada medija.

I što stoji za taj famozni Faktograf?

Faktograf.hr jedini je hrvatski medij specijaliziran za fact checking, tj. provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru. Faktograf je član International Fact Checking Networka (IFCN), međunarodne mreže organizacija posvećenih fact checkingu. Faktograf se bavi i suzbijanjem dezinformacija u javnom prostoru, a od travnja 2019. dio je Facebookovog Third Party Fact Checking programa. Službenim web stranicama Facebookovog Third-Party Fact-Checking programa možete pristupiti ovdje.

 

Faktograf.hr trudi se biti relevantan neprofitni medijski prostor na kojem će se politički život (ajde recite vi meni koliko tu ima istine?) u Hrvatskoj obrađivati u maniri profesionalnog i etičnog novinarstva, lišenog utjecaja raznih partikularnih interesa.

Osim GONG-a, u zaleđini SNV-a, pa tko to zastupa hrvatsku istinu u Svijetu i s kojim referencma?

Faktografov tim

Ana Benačić je autorica na portalu Faktograf. Dobitnica je stipendija Ministarstva kulture te stipendije Balkan Fellowship for Journalistic Excellence iz 2012. Radila je na portalu Danas.hr, a s kolegicom Jelenom Šimac dobitnica je nagrade Marija Jurić Zagorka za internetsko novinarstvo. Radila je i za portal N1 televizije, Lupiga.com, Index.hr, a surađivala je s nizom medija – strukovnog Novinara, Hrvatskog radija, portala Bilten, OCCRP-ja i slično.

 

Jelena Berković je stručna suradnica GONG-a i jedna od osnivačica Faktografa. Diplomirala je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i magistrirala Globalne politike na London School of Economics and Political Science. Među područjima interesa su joj javne politike i mediji. Od 1998. do 2010. radila je kao novinarka i urednica na Radiju 101, novinarka i glavna urednica Studentskog lista REVOLT te novinarka i članica uredništva Kulturnog časopisa Gordogan. Dobitnica je nagrade Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo. Bila je vanjska članica saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije te članica Hrvatskog novinarskog društva i Zbora istraživačkih novinara. Od 2010. radi u GONG-u na zagovaranju javnih politika otvorenosti i transparentnosti te edukacijama za medijsku pismenost.

 

Ana Brakus autorica je na portalu Faktograf.hr. Od 2013. do 2016. radila je kao novinarka i urednica na feminističkom portalu Libela.org. Dvije godine kao novinarka provela je u zagrebačkom tjedniku Novosti. Surađivala je s brojnim medijima u Hrvatskoj i regiji. Članica je Zbora istraživačkih novinara Hrvatskog novinarskog društva. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a bavi se se temama unutarnje i vanjske politike.

Sanja Despot je zamjenica glavnog urednika i autorica na portalu Faktograf. Diplomirala je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti. Radila je u redakcijama vodećih hrvatskih dnevnih novina poput Novog lista, Jutarnjeg lista i Večernjeg lista te u redakcijama magazina Tjednik i Forum.tm. Bavi se temama iz unutarnje i vanjske politike, funkcioniranjem državnih institucija te temama vezanim uz zaštitu ljudskih prava. Dobitnica je nagrade Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo.

 

Gabrijela Galić autorica je na portalu Faktograf. Novinarstvom se počela baviti u dnevniku Slobodna Dalmacija, a od 1993. do 2019. radila je u Novom listu. Bavi se gospodarstvom, tržištem rada i politikom plaća te političkim temama.

Petar Vidov je glavni urednik i autor na portalu Faktograf.hr. Od 2006. do 2015. godine radio je kao novinar i urednik na portalu Index.hr. Surađuje s tjednikom Novosti i neprofitnim internetskim portalom Lupiga. Član je Vijeća GONG-a. Član je Zbora istraživačkih novinara Hrvatskog novinarskog društva (HND). U novinarskom radu primarni fokus mu je na temama vezanim za funkcioniranje državnih institucija, unutarnju politiku i gospodarstvo. Koautor je istraživačke studije “Zarobljavanje plinom”.

Ivana Živković urednica je komunikacija na portalu Faktograf.hr. Od 2015. do 2018. godine radila je kao televizijska novinarka na HRT-u. Od 2018. do 2020. godine radila je na portalu N1 televizije. Članica je Hrvatskog novinarskog društva. Diplomirala je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Podaci dostupni na službenoj stranici https://faktograf.hr/

Financiranje uglavnom iz američkih izvora (87.510,33 USD u 2018. god.), pa državni proračun, evala ima se.

I kad smo se sjetili Hrvatskog novinarskog društva i njihove borbe protiv cenzure u 8 točaka (https://www.hnd.hr/osam-zahtjeva-protiv-cenzure1), no ubrzo smo uvidjeli logotipove Faktografa i GONG-a, sve vam je onda jasno. Ali zasigurno nema portala koje nadzire Faktograf, koji ima uskraćuje slobodan rad, koji im određuje pravila ponašanja, a čitateljima govori što je istina, a što ne, pa neka sami čitatelji odluče gdje ima istine, a gdje se želi zamagliti povijest.

Što je sa Novostima SNV-a, gdje na račun državnog proračuna isijava govor mržnje prema Hrvatima, poput Neka visi F. T.! slika iz galerije

I još niz takovih članaka, ali Faktograf se nije oglasio, a više o tome možete pročitati na http://hrvatski-fokus.hr/index.php/unutarnja-politika/25643-faktograf-je-poticatelj-govora-mrznje.

Dosta je portala koji unazad nekoliko jeseci imaju što više problema i ograničavanje slobode (čitanosti) zbog dejstvovanja Faktografa, što bi mogli povezati sa njihovim političkim životom, jer nekad neovisna ne vladina udruga GONG, danas to više nije. Bliže se parlamentarni izbori, a cilj ne opravda sredstva.

I tako dok nam Faktograf određuje sudbinu, utvrđuje što je ili što nije istina, a retorika je prepoznatljiva, ovi „radnici“ u Faktografu ipak imaju svog mentora i gazdu u zaleđini. Hoće li netko reagirati na ovo osim Faktografa, neće, svi se bave izborima, a mi koji smo na crnoj listi, moramo čekati bolje dane, odnosno da nakon skoro 30 godina pravna država profunkcionira i Ustav postane temelj sloboda i prava građana Republike Hrvatske.

Mi blokirani Poratli, moramo se boriti protiv cenzure i ograničavanje sloboda mišljenja i izražavanja, jer povijest pišu drugi, jer nitko drugi se neće založiti za nas. Politika je okrenula novinarstvo, samo što su neki u nepovoljnijem položaju jer se ne financiraju iz državnog proračuna s ciframa od kojih boli glava.

 

Izvor:Portal dnevnih novosti

Autor: Dražen Šemovčan Šeki/Foto:fah

#demokracija #Ustav #cenzura #Faktograf

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.