Istražili smo koje su zemlje izgnale petokraku; Mađarska još vodi borbu, a samo tri države zabranjuju komunističke simbole

Rasprava oko zabrane simbola totalitarnih režima, danas posebno aktualna u Hrvatskoj, već se vodila - i još se uvijek vodi - u mnogim europskim zemljama. Sagledamo li ih u cjelini, očito je kako je zabraniti komunističke simbole znatno teže izvedivo negoli zabraniti one fašističke. Inicijative za zabranama komunističkog znakovlja nicale su u raznim, najčešće postkomunističkim i, štoviše, postsovjetskim državama i državama koje su bile pod snažnim političkim utjecajem Sovjetskog Saveza. Nijedna bivša jugoslavenska država, s druge strane, nikada nije zabranila simbole komunističkog režima. Ali čak i zemlje koje su zabranjivale javnu upotrebu komunističkih simbola često bi kasnije bile primorane povući svoje zabrane.

Iskustvo Poljske i Mađarske

Poljska je 2009. godine pokušala zabraniti uporabu "fašističkih, komunističkih i drugih totalitarnih simbola", osim kada su opravdani "umjetničkim, obrazovnim ili znanstvenim razlozima". Međutim, poljski je Ustavni sud zabranu proglasio neustavnom i kao obrazloženje naveo kršenje slobode govora. Pa ipak, 2017. godine Poljska je proširila svoj  Zakon o dekomunizaciji te nepoželjnima proglasila sovjetske spomenike koji slave pobjedu Crvene armije u Drugom svjetskom ratu. Sličan je slučaj i s Mađarskom, koja se također s komunističkom baštinom uspjela tek djelomično obračunati. Nakon što je Ustavni sud podržao zakon donesen 2000. godine, a koji je također zabranjivao simbole komunističkih i fašističkih režima, Europski sud za ljudska prava procijenio je da je suvremena Mađarska stabilna demokracija s neznatnim izgledima pretvorbe u diktaturu, pa je narušavanje slobode govora, čak i u slučaju komunističke i fašističke simbolike, nepoželjno. Na tragu te preporuke, mađarski je Ustavni sud 2013. godine ukinuo zabranu. Međutim, mađarski premijer Viktor Orban 2017. je godine javnosti predstavio nacrt zakona koji zabranjuje totalitarne simbole u kontekstu svake vrste robe i proizvoda, što obuhvaća i crvenu zvijezdu, logo piva Heineken. Mađarski zastupnik Europskog parlamenta Jozsef Szajer 2005. je godine predložio zabranu komunističkih simbola na razini cijele Europske unije, no Europska komisija je otklonila njegov prijedlog.

Ukrajinski slučaj

Jedna od plodonosnih inicijativa za uklanjanjem komunističke simbolike provedena je, nakon niza neuspjelih pokušaja, u Ukrajini 2015. godine. Riječ je o sveobuhvatnom Zakonu o dekomunizaciji, a koji uključuje i zabranu uporabe simbolike nacional-socijalizma. Ta se zabrana, osim na simbole, odnosi i na spomenike te imena ulica i naselja (uz iznimku spomenika vezanih za Drugi svjetski rat te oznaka na grobljima). I dok je zabrana komunističkih simbola u Ukrajini rezultirala uklanjanjem stotina spomenika (među kojima je i kip Lenjina preinačen u Darth Vadera) te zamjenom tisuća ploča s nazivima ulica, oblasti i gradova, takvo što se u mnogim drugim postkomunističkim zemljama nije dogodilo.

Postkomunistički blok

Razlozi zbog kojih su antikomunistički sentimenti koji su išli za zabranama komunističke simbolike znatno prisutniji u zemljama kao što su pripadnice Višegradske skupine ili baltičke države i više su nego očiti. Svaka od tih zemalja, od Letonije, Estonije i Litve do Češke, Poljske, Mađarske i Slovačke bile su meta sovjetskoga komunističkog utjecaja ili invazije. Pa iako postoji i niz drugih zemalja bivšega Istočnog bloka koje imaju snažne razloge za odbacivanje totalitarnoga komunističkog nasljeđa, to je, osim Ukrajini, u potpunosti uspjelo jedino dvjema baltičkim državama: Litvi i Letoniji (koju se može nazivati, zbog čega nerijetko dolazi do kojekakvih zabrana, i Latvijom). Nedvosmislena i sveobuhvatna zabrana komunističkih i fašističkih simbola u Litvi je pokrenuta još 2008. godine, da bi taj zakon stupio na snagu tek 2015. Slično je i s Letonijom, gdje je zabrana nastupila 2014. godine. Među zemljama u kojima su postojale inicijative za zabranom komunističke simbolike, ali koje su redovito završavale neuspješno su Gruzija, Estonija, Moldavija, Češka i Albanija. Ostale države koje su nekoć pripadale Istočnom bloku ne žele ili ne uspijevaju provesti potpunu zabranu komunističkih simbola, a među njima posebno mjesto imaju zemlje bivše Jugoslavije. mjš/direktno.hr