Vijesti Najčitanije
Istraživanje potvrdilo: Gotovo polovica branitelja ima simptome PTSP-a!
Istraživanje je proveo i koordinirao Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi u suradnji s Hrvatskim studijima, Institutom Ivo Pilar i Udrugom specijalne policije te uz potporu Ministarstva branitelja.
Braniteljska populacija posjeduje izniman potencijal, odnosno psihosocijalne karakteristike oblikovane ratnim iskustvima koje se mogu iskoristiti za pomoć ranjivim i socijalno osjetljivim skupinama, koje bi tako dobile potrebnu pomoć, a branitelji bi se osjećali svrhovito i društveno korisno, rečeno je u četvrtak na predstavljanju rezultata istraživanja.
Istraživanje je proveo i koordinirao Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi u suradnji s Hrvatskim studijima, Institutom Ivo Pilar i Udrugom specijalne policije te uz potporu Ministarstva branitelja. Riječ je o prvoj znanstvenoj studiji ovakvog opsega na braniteljskoj populaciji, a njenom provedbom, istaknuto je u Hrvatskim studijima, slamaju se predrasude prema braniteljskoj populaciji kao nedostupnoj i zatvorenoj, te otvaraju vrata novim spoznajama i budućim istraživanjima.
Predstavljeni su rezultati istraživanja "Psihosocijalni čimbenici koji utječu na osnaživanje i podizanje kvalitete života hrvatskih branitelja" iz tri dijela kojeg je vodio dr. Igor Mikloušić, u kojem je sudjelovalo oko 500 branitelja iz oko 30 udruga. Predstavljeno je i istraživanje o socijalnoj kogniciji kod branitelja, kojom se proučavala sposobnost pojedinaca za prepoznavanje uzroka vlastitog ponašanja i ponašanja drugih, kojeg je vodila Martina Knežević, doktorica psihologije, u kojem je sudjelovalo oko 220 branitelja.
Ratna iskustva i specifičnosti životne povijesti branitelja čine ih jedinstvenom grupom u pogledu međusobne povezanosti unutar same populacije, dok se s druge strane dolazi do nerazumijevanja javnosti za trenutačne braniteljske probleme, kao i do poteškoća dijela braniteljske populacije u reintegraciji u svakodnevni, civilni život, rekao je Mikloušić. Izvijestio je da su istraživanja pokazala kako su branitelji spremni za usvajanja mnogih novih znanja i uključenje u život kroz razne oblike aktivnosti. Naglasio je važnost zajedništva branitelja, rekavši kako se za vrijeme istraživanja moglo svjedočiti nizu braniteljskih aktivnosti i istupa, poput angažiranja oko obustave postavljanja ćiriličnih ploča u Vukovaru ili iznimne požrtvovnosti i organiziranosti pokazane za vrijeme poplava koje su pogodile Hrvatsku. "To su upravo primjeri zajedništva i povezanosti koja karakterizira ovu populaciju", ocijenio je. Tijekom istraživanja, dodao je, dobivena je velika količinu podataka koje treba još obraditi, s ciljem osmišljavanja projekata za povećanje kvalitete života, kako branitelja, tako i ostatka građana Republike Hrvatske.
Prema riječima Martine Knežević, istraživanje je dokazaloo da stres utječe na socijalnu kogniciju, a ratni stres kojeg je definirala kao jaku i ekstremnu traumu, ostavlja posljedice i nakon 50 godina. Kao izravni sudionici ratnih zbivanja, sudionici Domovinskog rata bili su izloženi životno ugrožavajućim situacijama (topničko-minobacački napadi, puščana i snajperska vatra i slično), različitim vremenskim i higijenski nepovoljnim uvjetima (neprimjereni uvjeti održavanja higijene, ekstremno visoke i niske temperature i sl.) te ostalim višemjesečnim ratnim stresovima, istaknula je.
U istraživanju, koje je bilo dragovoljno i anonimno, ukazuje se da je oko 44 posto branitelja imalo neke simptome Postraumatskog stresnog poremećaja, a da je oko 60 posto njih sudjelovalo u snažnim borbenim djelovanjima u kojima su bili izloženi velikoj opasnosti po život. "Pokazalo se kako ispitani dio braniteljske populacije ima poteškoća s prepoznavanjem emocija kod sebe i drugih ljudi, što može dovesti do neadekvatnih socijalnih odnosa u društvu, a to posljedično može značiti niži stupanj zadovoljstva branitelja vlastitim društvenim životom. Branitelji s izraženim simptomima PTSP-a slabije reguliraju vlastite emocije", navela je Knežević.
Dio istraživanja usmjeren na kvalitetu života kod hrvatskih branitelja pokazuje da su branitelji najviše zadovoljni odnosima s bližnjima, a najmanje vlastima i upravom. Opća populacija u Hrvatskoj također je najmanje zadovoljna vladom i upravom, ali rezultati opće populacije su značajno viši nego kod braniteljske populacije.
Na novinarski upit mogu li se rezultati takvih istraživanja usporediti sa sličnim istraživanjima koje provede druge države čije su vojske sudjelovale u ratnim zbivanjima, Knežević je odgovorila da se rezultati iz npr. SAD-a ne mogu olako usporediti s našima, jer je njihova vojska u Iraku i Afganistanu vodila rat na stranom teritoriju, dok je Hrvatska vodila obrambeni rat.
- Autor: hina
- Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
