Vijesti Najčitanije
'Iustitia et Pax': Herceg Bosna bila prva organizirana jedinica otpora velikosrpskoj agresiji u BiH
Izjava Komisije Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et Pax" o nepravomoćnim presudama Haškoga tribunala šestorici Hrvata iz BiH predstavljena je danas u Zagrebu.
Uvodeći u tekst Izjave, predsjednik Komisije sisački biskup Vlado Košić istaknuo je, kako se izjava osvrće na prvostupanjsku presudu izrečenu šestorici Hrvata iz BiH 29. svibnja. Riječ je ne samo o pojedinačnim optužbama i predmetima koji im se stavljaju na teret, nego prije svega o zločinačkom pothvatu koji bi bio prema tomu kako je donesena prvostupanjska presuda krivnja samog državnog vrha Republike Hrvatske, što na neki način stavlja u sasvim novi kontekst odnos Hrvatske i BiH. Smatramo da zbog pravde i mira, što je u duhu naziva Komisije trebamo progovoriti o toj prevažnoj temi koja počiva na iskrivljenom prikazivanju stvari, i želimo pridonijeti da se i u našoj javnosti i onima koji su odgovorni probude oni potrebni pokreti da bi se došlo do pravedne presude i da se izbjegne moguća nova nepravda i ugrozi mir, istaknuo je biskup Košić.
Predstavljajući sam tekst izjave, tajnik Komisije prof. dr. Gordan Črpić naglasio je kako je ovo važan trenutak u povijesti i razvoju naše mlade države, zbog toga je i ovaj osvrt, što je pak na tragu i ranijih aktivnosti, jer je Komisija više puta dala izjave vezane uz rad haškoga tribunala.
Uz prvu točku istaknuo je kako ona sadrži poziv na solidarnost hrvatski narod i političke vođe u Hrvatskoj kako svojim paušalnim i subjektivnim izjavama ne bi stvorili pogrešnu sliku o ulozi hrvatskoga političkog vodstva u doba rata u BiH, i time utjecali na konačnu presudu u dijelu koji se odnosi na ujedinjeni zločinački pothvat. U izjavi se nadalje poziva i bošnjačke vođe i stranke na razboritost, jer kratkotrajni trijumfalizam može imati kratkotrajnu dobit dijela političkih snaga u BIH, a dugoročno se teško može prijeći preko povijesne činjenice prema kojoj je predsjednik Franjo Tuđman pozvao Hrvate u BiH da na referendumu glasaju za neovisnu BiH kao svoju državu, prema kojima je HVO bilo prvo uključeno u obranu BiH. Izjavom se izražava duboko žaljenje što se hrvatsko-bošnjački sukob ikada dogodio, no istodobno se podsjeća kako su dvije vojske kasnije sklopile savez te nakon akcije Oluja zajedničkim djelovanjem oslobodile Zapadnu Bosnu i tako spriječile da se poput Srebrenice u Bihaću dogodi genocid.
Na jedinstvo se izjavom poziva i Hrvate u BiH. Naime, naglašava se potreba konsenzusa oko bitnih nacionalnih pitanja, koja u konačnici dovode u pitanje opstojnost hrvatskog naroda u BiH. Kako Sud u Den Haagu svojom politikom optuživanja nije kaznio zločine nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, vlasti u BiH se poziva na procesuiranje počinitelja tih zločina, u cilju održanja trajnog mira i prosperitetne budućnosti triju konstitutivnih naroda u cjelovitoj Bosni i Hercegovini.
Također u izjavi se izražava čuđenje oslobađajućom nepravomoćnom presudom Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, šefu "Službe državne bezbjednosti" Miloševićeva režima i njegovu prvom agentu zaduženom za posebne operacije, osobito s činjenicom da niti jedan visoki politički dužnosnik tadašnje Srbije, vrha JNA i vrha KOS-a time nisu proglašeni dijelom ujedinjenog zločinačkog pothvata za zločine planirane i počinjene u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Iz presuda za Srebrenicu i Ovčaru iščitavamo izuzimanje vojno-obavještajnog i političkog vodstva tadašnje Jugoslavije i Srbije iz odgovornosti za planiranje i organiziranje zločina u Hrvatskoj i BiH, rekao je Črpić, te naglasio kako "Sud ovime nije ispunio svoju funkciju, pa time kod žrtava izaziva frustraciju, a onima koji su izvršili agresiju ne daje priliku suočavanja s istinom i katarzom koja je potrebna da na ovim prostorima dođe do mira".
Također se ističe nelogičnošću da se Hercegbosna proglašava zločinačkim pothvatom upravljanim iz Zagreba, a Republika Srpska de facto nastala na genocidu i etničkom čišćenju dobiva legitimitet državnosti. Stoga se upozorava kako takve presude neće krvavi raspad bivše Jugoslavije tako skoro na primjeren način smjestiti u prošlost i u povijest.
Na kraju izjave, a imajući u vidu rečeno, nedosljednost Haškog suda, pokušaj da se od toga suda napravi pravni eksperiment, a ne instrument pravde, pozivamo Republiku Hrvatsku da nikako ne odustane od optužbe za genocid. To je nužno zbog mira na ovim prostorima. Nužno je pred jednim ozbiljnim, neeksperimentalnim međunarodnim sudištem tražiti pravdu i ustanoviti pravilo za budućnost, a to je da se sukobi rješavaju sudom, a ne ratom, rekao je Črpić.
Na pitanje novinara kakvu presudu bosanskohercegovačkim Hrvatima očekuje na drugostupanjskom ročištu, biskup Košić rekao je kako se ovo čini sličnim kao u slučaju generala Gotovine i Markača. I oni su također na prvostupanjskom ročištu vrlo drastično kažnjeni visokim presudama. No, u drugostupanjskom postupku došlo je do oslobađajuće presude. Stoga biskup Košić smatra da se ne smije dogoditi da se optuži hrvatsko vodstvo za udruženi zločinački pothvat kojega nije bilo. U tom kontekstu još je jednom naglasio kako je Herceg Bosna bila prva organizirana jedinica otpora velikosrpskoj agresiji u BiH, a sada je dekonstruirana. Stoga je postavio pitanje "kako to da oni koji su branili BiH od velikosrpske agresije sada se optužuju i kažnjavaju, a druga strana koja je napadala se nagrađuje priznajem Republike Srpske". Vezano pak uz optužene Hrvate, biskup Košić je rekao kako smatra da će biti oslobođeni. M.M. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE
Predstavljajući sam tekst izjave, tajnik Komisije prof. dr. Gordan Črpić naglasio je kako je ovo važan trenutak u povijesti i razvoju naše mlade države, zbog toga je i ovaj osvrt, što je pak na tragu i ranijih aktivnosti, jer je Komisija više puta dala izjave vezane uz rad haškoga tribunala.
Uz prvu točku istaknuo je kako ona sadrži poziv na solidarnost hrvatski narod i političke vođe u Hrvatskoj kako svojim paušalnim i subjektivnim izjavama ne bi stvorili pogrešnu sliku o ulozi hrvatskoga političkog vodstva u doba rata u BiH, i time utjecali na konačnu presudu u dijelu koji se odnosi na ujedinjeni zločinački pothvat. U izjavi se nadalje poziva i bošnjačke vođe i stranke na razboritost, jer kratkotrajni trijumfalizam može imati kratkotrajnu dobit dijela političkih snaga u BIH, a dugoročno se teško može prijeći preko povijesne činjenice prema kojoj je predsjednik Franjo Tuđman pozvao Hrvate u BiH da na referendumu glasaju za neovisnu BiH kao svoju državu, prema kojima je HVO bilo prvo uključeno u obranu BiH. Izjavom se izražava duboko žaljenje što se hrvatsko-bošnjački sukob ikada dogodio, no istodobno se podsjeća kako su dvije vojske kasnije sklopile savez te nakon akcije Oluja zajedničkim djelovanjem oslobodile Zapadnu Bosnu i tako spriječile da se poput Srebrenice u Bihaću dogodi genocid.
Na jedinstvo se izjavom poziva i Hrvate u BiH. Naime, naglašava se potreba konsenzusa oko bitnih nacionalnih pitanja, koja u konačnici dovode u pitanje opstojnost hrvatskog naroda u BiH. Kako Sud u Den Haagu svojom politikom optuživanja nije kaznio zločine nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, vlasti u BiH se poziva na procesuiranje počinitelja tih zločina, u cilju održanja trajnog mira i prosperitetne budućnosti triju konstitutivnih naroda u cjelovitoj Bosni i Hercegovini.
Također u izjavi se izražava čuđenje oslobađajućom nepravomoćnom presudom Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, šefu "Službe državne bezbjednosti" Miloševićeva režima i njegovu prvom agentu zaduženom za posebne operacije, osobito s činjenicom da niti jedan visoki politički dužnosnik tadašnje Srbije, vrha JNA i vrha KOS-a time nisu proglašeni dijelom ujedinjenog zločinačkog pothvata za zločine planirane i počinjene u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Iz presuda za Srebrenicu i Ovčaru iščitavamo izuzimanje vojno-obavještajnog i političkog vodstva tadašnje Jugoslavije i Srbije iz odgovornosti za planiranje i organiziranje zločina u Hrvatskoj i BiH, rekao je Črpić, te naglasio kako "Sud ovime nije ispunio svoju funkciju, pa time kod žrtava izaziva frustraciju, a onima koji su izvršili agresiju ne daje priliku suočavanja s istinom i katarzom koja je potrebna da na ovim prostorima dođe do mira".
Također se ističe nelogičnošću da se Hercegbosna proglašava zločinačkim pothvatom upravljanim iz Zagreba, a Republika Srpska de facto nastala na genocidu i etničkom čišćenju dobiva legitimitet državnosti. Stoga se upozorava kako takve presude neće krvavi raspad bivše Jugoslavije tako skoro na primjeren način smjestiti u prošlost i u povijest.
Na kraju izjave, a imajući u vidu rečeno, nedosljednost Haškog suda, pokušaj da se od toga suda napravi pravni eksperiment, a ne instrument pravde, pozivamo Republiku Hrvatsku da nikako ne odustane od optužbe za genocid. To je nužno zbog mira na ovim prostorima. Nužno je pred jednim ozbiljnim, neeksperimentalnim međunarodnim sudištem tražiti pravdu i ustanoviti pravilo za budućnost, a to je da se sukobi rješavaju sudom, a ne ratom, rekao je Črpić.
Na pitanje novinara kakvu presudu bosanskohercegovačkim Hrvatima očekuje na drugostupanjskom ročištu, biskup Košić rekao je kako se ovo čini sličnim kao u slučaju generala Gotovine i Markača. I oni su također na prvostupanjskom ročištu vrlo drastično kažnjeni visokim presudama. No, u drugostupanjskom postupku došlo je do oslobađajuće presude. Stoga biskup Košić smatra da se ne smije dogoditi da se optuži hrvatsko vodstvo za udruženi zločinački pothvat kojega nije bilo. U tom kontekstu još je jednom naglasio kako je Herceg Bosna bila prva organizirana jedinica otpora velikosrpskoj agresiji u BiH, a sada je dekonstruirana. Stoga je postavio pitanje "kako to da oni koji su branili BiH od velikosrpske agresije sada se optužuju i kažnjavaju, a druga strana koja je napadala se nagrađuje priznajem Republike Srpske". Vezano pak uz optužene Hrvate, biskup Košić je rekao kako smatra da će biti oslobođeni. M.M. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE
