Vijesti Najčitanije

Ivan Hrstić: Vrijeme za znanstveno istraživanje Jasenovca

Ivan Hrstić: Vrijeme za znanstveno istraživanje Jasenovca
Osmog svibnja 1945. oslobođen je Zagreb, glavni grad Hrvatske, narativ je to koji ponavljamo eto već 73. godinu. Dan je to kad su na puste ulice prvi umarširali pripadnici 45. srpske divizije NOVJ. Slučajno ili ne, nikad nećemo pouzdano saznati, 10. Zagrebački korpus zapeo je na istočnim prilazima gradu te tako tu slavu prepustio nekim drugima, koji su došli izdaleka, između ostaloga i jedinicama dobro popunjenima borcima koji su do jučer na čelu nosili kokarde, piše Ivan Hrstić / Večernji list Dan poslije, u grad su konačno ušli i pripadnici Zagrebačkog korpusa, na ulicama su ih dočekivale skupine građana, a dva dana kasnije na prepunom središnjem gradskom trgu, s kojega još nije stigao biti izbačen ban Jelačić, organiziran je monumentalni skup podrške osloboditeljima. Nažalost, ti osloboditelji nisu spavali na lovorikama, nego su odmah, baš kao prethodni gospodari života i smrti, krenuli oslobađati Zagrepčane od njihove imovine, oslobađati ih od slobode, oslobađati ih od života. Hrvatska, dakle, nema mnogo razloga slaviti, jer joj je za oslobođenje trebalo još pola stoljeća. 
Nova elita odmah se počela useljavati na najreprezentativnije pozicije, uključujući i kuće i stanove Židova koje su ustaše prije toga poslale na put bez povratka. Dobar dio te imovine ni dan danas nije vraćen nasljednicima. Kakvu sudbinu su dočekali Hrvati koji su svrstani u kategoriju narodnih neprijatelja, ne treba posebno isticati. Naravno, bilo bi doista prejednostavno kad bismo za zločine nad Hrvatima mogli optužiti neke tamo srpske i crnogorske partizanske divizije ili preobučene četnike. Nažalost po takav narativ, u Hrvate u Hrvatskoj su ipak prije svega ubijali – Hrvati. Obronci Medvednice posuti su njihovim neobilježenim grobištima. 
Među onima koji su pretpostavljali da za njih neće ili ne može biti milosrđa, pa su pokušali pobjeći, najveći dio svoj kraj našao je u beskrajnim prašnjavim kolonama od Bleiburga natrag u domovinu, u usputnim jarcima i jarugama, jamama, rudarskim oknima i tenkovskim rovovima. Prema povjesničaru Slavku Goldsteinu, partizanu, Židovu kojem su ustaše u logoru ubile oca, u tih nekoliko dana u “kompleksu Bleiburg” ubijeno blizu polovice pripadnika raznih postrojbi NDH, kojih je tada bilo 100-110 tisuća. Dakle, kaže on, oko 45 tisuća ustaša i domobrana, plus još 15 tisuća belogardista i 10 tisuća četnika. Dakle, prema toj “trijeznoj procjeni” čovjeka koji nije imao nikakvog interesa uvećavati broj žrtava, u svega nekoliko dana bez ikakvog suda likvidirano je 70 tisuća ljudi! Što je pak bilo s brojnim civilima koji su bježali s vojskom? Jasno je da je to ipak konzervativna procjena te da je broj mogao biti znatno veći. A gdje su još zločini koji su se paralelno događali širom bivše države, posve nevezano za Bleiburg, odnosno Križni put? Nema nikakve dvojbe da je Titova vojska u kratkom vremenskom odsječku efikasnošću nadmašila čak i ustaše.
To je čitav jedan Jasenovac u svega nekoliko dana! Naravno, Goldstein je bio u pravu da tu postoji ključna razlika: u Jasenovcu su 85 posto žrtava bili nevini civili, dok je među likvidiranima na Križnom putu ipak bilo mnogo onih koji bi i na sudu dobili oštru kaznu za ono što su radili za vrijeme rata. No, bi li to bila smrtna kazna? Za pretpostaviti da bi se ipak velika većina nakon odslužene kazne vratila kućama. A suda nije bilo i svi oni pred zakonom jesu nevini. Nema te demokratske države koja ne bi učinila sve da kosti njihovih građana ne trunu u kraškim jamama. Njemačka i dalje svake godine ulaže milijune eura u dostojno obilježavanje grobova vojnika Wehrmachta i nema nikakvog razloga da i Hrvatska ne pokušava u tom smislu biti civilizirana. Istina o zločinima mora se znati, kako o Bleiburg, tako i o Jasenovcu. I to nije nikakvo izjednačavanje zločina. Posve je jasno da istina niti o Jasenovcu nije utvrđena na znanstveno relevantan način, jer ako su na popise žrtava ubacivani i oni koji ni blizu njega nikad nisu bili, onda je jasno da to ne može biti slučajno. No, isto tako svima mora biti jasno da čak niti ako prepolovimo broj žrtava, priroda zločina se s time ne mijenja: NDH jest država koja jest provodila rasne zakone.
Na žalost, dvjema “lijevim” vladama jedan od prvih poteza bio je gašenje ureda koji se bavio istraživanjem zločina, a ukinuto je i pokroviteljstvo Sabora u Bleiburgu. Za ponavljanje takvog scenarija nema baš nikakvog razloga, jer apsolutno se ne radi o nikakvom “ustaškom derneku”, već o dostojanstvenoj komemoraciji, a kad ne bude provokatora i nekom korisnih budala – ni mediji više neće moći krivotvoriti svoja izvješća stavljajući njih u prvi plan, piše Ivan Hrstić / Večernji list
#Jasenovac #Ivan Hrstić

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.