Vijesti Top vijest

Ivan Miklenić: Referendum je skinuo više maski

6. 12. 2013. 09:085 min čitanja

Uspješni referendum o ustavnoj definiciji braka kao životne zajednice jedne žene i jednoga muškarca iznimno je važan događaj u povijesti hrvatske nacije i hrvatske države, ne samo zato što je urodio pravnom, ustavnom zaštitom pojma brak kao oznake jedne od civilizacijskih i vjerskih svetinja, nego i zato što je skidajući mnoge maske afirmirao hrvatsku stvarnost onakvu kakva ona stvarno jest. Premda će se svim sredstvima i dalje obezvređivati značenje referenduma i otkrića koja on sa sobom donosi, za ozbiljne i objektivne analitičare toliko osporavani a ipak uspješno održani referendum o braku obvezujući je izraz većinskog stajališta o nužnosti poštivanja stvarnih pluralnih uvjerenja i stvarnih vrednota hrvatskih građana. Ishod referenduma više je negoli jasna poruka Kukuriku koaliciji da zlorabi svoju mandatnu vlast svaki put kad svoje ideološke vrednote nameće bilo kroz školstvo, bilo kroz zakonodavstvo; jasna je poruka da vlasti nemaju legitimitet nasilno preodgajati građane i očuvati atribut da su demokratske. Kolika je relevantnost rezultata referenduma o ustavnoj definiciji braka najbolje ilustrira usporedba statističkih podataka o broju građana koji su zaokružili »za« i o broju građana koji su na parlamentarnim izborima doveli na vlast Kukuriku koaliciju. Na referendumu je »za« zaokružilo točno 946.133 birača, a na parlamentarnim izborima Kukuriku koalicija dobila je 977.478 glasova, što je približno jednako (odnosno točno samo 31.345 glasova više je dobila koalicija), no kad se ti brojevi stave u odnos birača koji su se odazvali na svoju građansku dužnost, onda je očita nadmoćna pobjeda građanske inicijative »U ime obitelji« koja je dobila 65,87% glasova onih koji su izišli na birališta, a Kukuriku koalicija samo 41,08% glasova onih koji su glasovali (odnosno točno 24,79 postotaka više dobila je građanska inicijativa). Usporedba tih brojčanih podataka (a danas je više nego jasno da Kukuriku koalicija više ne uživa potporu svih onih koji su je svojim glasovima doveli na vlast) otkriva da dopuna članka 62. u stavku 2. »Brak je životna zajednica žene i muškarca« ima potporu glasača vrlo sličnu izbornoj potpori sadašnjoj vladajućoj koaliciji, koje legalitet nitko ne osporava. No, budući da se vladajuća koalicija na referendumu de facto sama svrstala na gubitničku stranu, a rezultati referenduma je obvezuju, morala bi sama povući sasvim određene konzekvence. Ni jedna demokratska vlada ne bi smjela ni mogla ignorirati takve rezultate referenduma, iniciranog od samih građana. Istaknuti članovi Kukuriku koalicije vrlo očito svrstali su se u konkretnom pitanju jedne civilizacijske vrednote »protiv«, pojedinci su očitovali otvoreni sektaški, netolerantni i totalitaristički stav, članovi vlade snimili su spot »protiv« za koji tvrde da nije potrošena ni jedna kuna iz državnog proračuna, te su tako skinuli demokratsku masku. Svaki čovjek ima pravo na svoje osobno uvjerenje, no političari, osobito kad su na vlasti, moraju poštivati uvjerenja svih građana, a ne samo svojih istomišljenika. Političari nisu vjerski poglavari da bi odgajali ili preodgajali ljude u njihovim uvjerenjima, a ako to čine, kao članovi Kukuriku koalicije glede referenduma o braku i zdravstvenog odgoja, onda ostaju bez demokratske maske. Nezamislivo je za imalo demokratsku vlast da bi respektabilne skupine građana svoje zemlje otvoreno vrijeđala proizvoljno konstruirajući etikete kao što su »prljavi pokret«, fašisti, primitivci, nazadnjaci i slično, a ipak se to dogodilo, pa je očito da sami vladajući političari stvaraju duboki, gotovo nepremostivi jaz u hrvatskom društvu, umjesto da su potaknuli dijalog i odrekli se smišljenih neistina o tobožnjoj diskriminaciji, ugrožavanju ičije ljubavi ili ičijih ljudskih prava. Događanja prije i za vrijeme samoga referenduma očitovala su veću simbiozu većine medija s vladajućima i s njihovom ideologijom i politikom nego što se to dosada moglo pretpostaviti. Gdje nema slobodnih medija, nema ni demokracije, a u Hrvatskoj se povodom referenduma o braku očitovalo da su se mediji svim silama, i svim sredstvima, vrlo često neprofesionalnima i nečasnima, svrstali uz vladu i njezinu ideologiju u uvjerenju da će uvjeriti većinu građana da ne zaokruže »za«. I mnogi medijski djelatnici ostali su bez svoje demokratske maske i pokazali svoje netolerantno, sektaško, šovinističko i totalitarističko lice. Bilo je poznato da su neki mediji u Hrvatskoj, kao Hrvatska televizija osobito, pristrani, neprofesionalni, ali da mogu biti toliko zli, ipak nije bilo poznato. Znalo se da nakon promjene zakona o HRT-u vladajuća koalicija ima neprimjereno velik utjecaj na to tobože javno glasilo, znalo se da izdavačka novinska kuća s golemim dugovima živi na milosti vladajućih političara i da zato svim sredstvima služi njihovoj politici i ideologiji, a sada se upravo povodom referenduma o braku očitovalo da su i komercijalni mediji na nacionalnoj razini pod šapom vladajuće politike i ideologije. Zahvaljujući referendumu o braku, očito je pala još jedna maska: o tobožnjim slobodnim medijima u Hrvatskoj. No, mediji su doživjeli i gorku istinu o ograničenosti svoga utjecaja. Premda su mnoge građane zbunili, dezinformirali i nemilice njima manipulirali, većinu nisu uvjerili te su i mediji doživjeli znatan poraz. Očito je, referendum o braku otkrio je koliko je nedemokratskoga i ideologiziranoga u politici i velikom dijelu medija, pa je i to važan i veoma pozitivan plod referenduma. Ivan Miklenić / Glas Koncila

#referendum #Ivan Miklenić #Glas Koncila #osvrt

Ivan Miklenić: Referendum je skinuo više maski

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Popularno

Hrvatska

Branitelji

Kolumne

Kontakt

Ivan Miklenić: Referendum je skinuo više maski

Ne propustite važne vijesti

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata