Vijesti Najčitanije

Izjava u povodu 70. rođendana akademika Josipa Pečarića

Izjava u povodu 70. rođendana akademika Josipa Pečarića
Profesor doktor znanosti Josip Pečarić navršava u ponedjeljak, 3. rujna 2018 70 godina života te će koncem mjeseca rujna po sili zakona okončati svoju karijeru sveučilišnog profesora u Hrvatskoj. To je izvrstan povod osvrnuti se na ovog u svakom pogledu nesvakidašnjeg zanstvenika, spisatelja i mislioca. Josip Pečarić rodio se u Kotoru, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studirao je i magistrirao nuklearnu fiziku na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu. Tijekom studija njegov je matematički talent došao do izražaja, pa se od tada potpuno posvetio matematičkim nejednakostima. Tu je postigao stupanj doktora matematičkih znanosti. Izložen stalnom zlostavljanju zbog svog hrvatskog podrijetla u neprijateljskome okruženju, koje se izrazilo u nemogućnosti napredovanja na znanstvenoj ljestvici usprkos neporecivim rezultatima, godine 1987. seli s obitelji u Zagreb, gdje na temelju već objavljenih znanstvenih radova istog trenutka biva biran u izvanrednog, a ubrzo i u redovitog profesora matematike. Godine 2000. Josip Pečarić je izabran za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a godine 2016. dopisnog člana Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Predsjednik Tuđman odlikovao ga je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića. U proteklih 30 godina Pečarić je ostvario jedinstven znanstveni opus, koji ga svrstava u najproduktivnije znanstvenike današnjice u svijetu. Iako se u medijima može naći podatak od oko 1100 objavljenih radova, međunarodna baza podataka researchgate (https://www.researchgate.net/profile/Josip_Pecaric) vodi ga s ukupno 1.792 objavljena rada, a baza Scopus s ukupno 647 radova. Osnivač je i glavni urednik 3 matematička časopisa, koji se po općoj međunarodnoj klasifikaciji nalaze među 6 najboljih časopisa u sveukupnoj hrvatskoj znanosti. Sam popis njegovih radova ima obujam znanstvenog rada s preko 60 stranica. Popis koautora, na kojem je 231 ime iz cijelog svijeta, isto tako je impozantan. Ne samo da je živući putokaz mladim znanstvenicima, nego je bio mentor blizu 60 doktoranada, što ga i u toj disciplini postavlja u sam svjetski vrh. U svojoj karijeri Josip Pečarić ostvario je suradnju s mnogim znanstvenicima širom svijeta (Australija, Pakistan, Rusija, SAD, Švedska), koji se posljednjih godina redovito susreću na godišnjoj znanstvenoj konferenciji. Na ovogodišnjoj konferenciji u Zagrebu, Lars-Erik Persson, jedan od sudionika iz Švedske, iznio je svoj vrlo osobni pogled na opus Josipa Pečarića te izjavio: „Ne samo ja nego i mnogi drugi promatramo ga kao KRALJA NEJEDNAKOSTI te smo ponosni da možemo raditi u njegovu kraljevstvu“. Profesor Neven Elezović, njegov hrvatski kolega, jednom je rekao: „...a zli duh koji nikome ne da mira i tjera sve naprijed nalazi se ovdje među nama, akademik Josip Pečarić. Više od polovine matematike na tehničkim fakultetima u Hrvatskoj opstoji samo zato što se taj zli duh probudio. To pokazuje da jedan pojedinac može napraviti više nego čitava organizirana ili neorganizirana institucija.“ Pored privatne, kao muž, otac i djed, te znanstvene misije, akademik Josip Pečarić ima i treću, vrlo značajnu misiju kao domoljub i spisatelj, u kojoj je povremeno pokazao proroška svojstva. Na velikosrpsku agresiju odogovorio je raskrinkavanjem velikosrpskih mitova o Hrvatskoj. Svoja promišljanja iznosi u gotovo svakodnevnim objavama, koje prenose hrvatski portali. Ti su radovi objavljeni u ukupno 43 knjige u vlastitoj nakladi izvan područja matematike, što je vrlo opsežan opus za svakog spisatelja. Naslovi knjiga dotiču se aktualnih tema poput Domovinskog rata, suda u Haagu, Jasenovca, Marka Perkovića Thompsona ili crvenog plemstva. U godinama nakon smrti predsjednika Tuđmana Josip Pečarić prepoznao je sluganski, protuhrvatski karakter nove vlasti, koji je ne samo prokazao u objavljenim tekstovima i knjigama, nego i potaknuo više peticija s proročanskim porukama. Prisjećamo se Peticije Ujedinjenim narodima o generalu Gotovini, Peticije za spas Branimira Glavaša do Peticije o zaštiti slobode znanstvenih istraživanja te Peticije o uvođenju pozdrava za Dom spremni u službenu uporabu. Zajedničko svim tim akcijama bilo je ukazivanje na goruće društvene probleme u Hrvatskoj, koje su kontrolirani mediji ignorirali ili gurali pod tepih. Josip Pečarić bio je među prvima koji su ukazali na očiglednu nelogičnost tzv. jasenovačkog mita te je u svojim polemičkim tekstovima raskrinkao mnoge krivotvoritelje povijesti u Hrvatskoj kao bijedne srpske sluge, a jednog od njih spriječio u nastojanju da nezasluženo postane članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Slično tome, svojom opaskom o pomirbi djece komunista u svim strankama, još prije izbora 2016. godine kirurški precizno prorekao je smjer aktualne hrvatske politike. Iako je vjerojatno njezin najistaknutiji član u novijoj povijesti, Josip Pečarić nije od HAZU dobio ono poštovanje i potporu, koju po sveopćem mišljenju zaslužuje. Dapače, kad je započela njegova diskriminacija, pa i progon zbog njegovih političkih stavova, vodstvo HAZU ne samo da nije ustalo u njegovu zaštitu, nego se pridružilo napadima, što je kulminiralo potpuno neprimjerenim nastupom Glavnog tajnika HAZU na sjednici Hrvatskog sabora 14.12.2016. godine. Slično postupanje doživio je od akademske zajednice u Hrvatskoj, a pogotovo Rektorata matičnog Sveučilišta, što će dovesti do toga, da će, iako je još uvijek intelektualno vrlo aktivan, iz prosvjeda prema nečuvenom postupanju zagrebačkog Sveučilišta prema njemu i članu njegove obitelji koncem rujna prekinuti svaku vezu s ovim Sveučilištem, što će biti slučaj bez presedana, ne samo u Hrvatskoj. Stoga, podsjećajući na rođendan najistaknutijeg hrvatskog znanstvenika, moramo upozoriti na ignoranciju na svim razinama vlasti, koja traje već skoro dva desetljeća. Tako je nedavna konferencija u povodu njegova rođendana prošla bez ikakvog sudjelovanja državne i sveučilišne vlasti. Ne znajući što smjeraju vrhovi vlasti, slobodni smo prepostaviti da će ne samo vlast, nego i kontrolirani mediji potpuno ignorirati ovaj jubilej, te ovaj značajni nadnevak pokušati potisnuti u zaborav, stvarajući od akademika Josipa Pečarića modernog disidenta. U isto vrijeme broj štovatelja Josipa Pečarića stalno raste, pogotovo u hrvatskoj dijaspori, što se vidi po broju sudionika na predstavljanjima njegovih knjiga. Poznata je anekdota iz Pakistana, kad ga je njegov doktorand dočekao u zračnoj luci te automobilom povezao do krajnjeg odredišta. U čast visokog gosta iz Hrvatske u automobilu se iz zvučnika zaorila pjesma „Bojna Čavoglave“. Ponosni da je hrvatska loza dala ovako vrijedan plod i cijeneći njegov neizmjerljiv doprinos razvoju Hrvatske, mi, Uprava i članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori i domovini, izražavamo najdublju zahvalnost akademiku Josipu Pečariću za njegovo životno djelo te mu želimo puno sreće i zdravlja u nadolazećem razdoblju. Dr. Josip Stjepandić Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori i domovini (HAZUDD)
#rođendan #Josip Pečarić

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.