Vijesti Najčitanije

Jandroković na Bleiburgu: Nisam došao relativizirati karakter ustaškog režima

Jandroković na Bleiburgu: Nisam došao relativizirati karakter ustaškog režima
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković položio je u četvrtak vijence kod Spomen-obilježja na Bleiburškom polju i izjavio da je došao odati počast svim žrtvama te odbacio politizaciju toga čina, kao i relativiziranje karaktera ustaškog režima. Došao sam iskazati poštovanje žrtvi, ljudima koji su ubijeni bez presude i iz osvete, koji su bacani u masovne grobnice, kojima često ne znamo identitet i točan broj. Govori se o desecima tisuća, neki i o većem broju, i zadaća je svih nas komemorirati te žrtve, rekao je Jandroković novinarima nakon što je sa suradnicima položio vijence žrtvama Bleiburške tragedije i Križnog puta.

Moramo osuditi zločine

"Isto tako, moramo osuditi zločine. Ovdje se radi o zločinu komunističkog režima, koji je tim činim dokazao da ne drži ni do ljudskih prava, niti međunarodnih konvencija, a ovaj čin ubijanja otvorio je put kasnijem totalitarnom načinu vladanja, kršenju ljudskih prava, te nepostojanju demokracije i slobode", kazao je. Jandroković je ocijenio kako su Hrvati imali tešku povijest, i Drugog svjetskog rata i poraća, kao i 45 godina totalitarizma. Moramo se suočiti s tom prošlošću, moramo biti svjesni što nam se sve kroz povijest događalo, zbog budućih generacija, moramo mladima objasniti da sloboda i demokracija ne dolaze sami od sebe, da se za to treba boriti, poznavati povijesnu istinu, ali isto tako gledati u budućnost, poručio je. Na pitanje novinara zašto ne dolazi na službenu komemoraciju, Jandroković je odgovorio: "Zato što sam danas odlučio doći ovdje. Želim komemorirati žrtvu i osuditi komunistički zločin". Novinari su Jandrokovića pitali je li razlog nedolaska to što je prošli put na bleiburškom polju "doživio zvižduke i povike 'izdajice'", što je predsjednik Sabora odbacio. "Protiv sam bilo kakve politizacije bilo kojeg skupa na kojem se izražava poštovanje žrtvama. Volio bih da svi u Hrvatskoj prihvatimo kulturu sjećanja na žrtve totalitarnih režima kao nešto što je dio našeg civilizacijskog dosega i naša obaveza prema onima koji danas žive u Hrvatskoj i generacijama koje dolaze", rekao je. Na predsjedniku je Sabora da odluči tko će biti njegov izaslanik, ali ovdje obilježavamo tragičan događaj i ne bi bilo primjereno da šaljem bilo kakve političko-kadrovske poruke, odgovorio je pak na pitanje zašto nitko od potpredsjednika Sabora neće biti među izaslanicima na službenoj komemoraciji, poput Milijana Brkića koji je najavio će doći u Bleiburg privatno. "U Hrvatskoj postoje zakoni i svi ih se trebamo držati u pogledu ustaških simbola. Predsjednik Vlade osnovao je povjerenstvo koje se bavilo nasljeđem totalitarnih režima, koje je donijelo određene zaključke. Mislim da ih se treba držati i primijeniti ih kroz zakonska rješenja", kazao je Jandroković.

Nisam došao relativizirati karakter ustaškog režima

Na pitanje tko je za njega bila hrvatska vojska 1945. godine, pred čiji je spomenik danas položio vijenac, Jandroković je poručio da "odbacuje bilo kakve politizacije na ovom mjestu". "Ovdje sam se došao pokloniti žrtvi i nisam došao relativizirati karakter ustaškog režima ili NDH", ustvrdio je. Jandroković je podsjetio da je prije mjesec dana razgovarao s predsjednikom austrijskog parlamenta i pritom "dao sve od sebe kako bi se ove godine komemoracija održala".

Pozvao je sve da vode računa da se dostojanstveno oda počast žrtvi i ni na koji način ne ugrozi održavanje komemoracije. Nadam se da će biti dovoljni mudrosti kod svih koji će doći ovdje da se drže strogih austrijskih pravila i zakona, naglasio je. Prije Bleiburga, Jandroković i suradnici položili su vijence kod Spomen-obilježja i grobnice žrtava poraća na groblju Dobrava (Tezno) kod Maribora, a u povratku je planirano polaganje vijenaca kod Spomen obilježja u Macelju.

#HDZ #Bleiburg #spomen obilježje #Gordan Jandroković #položeni vijenci #Bleiburško polje #Komemoracija na Bleiburgu #predsjednik hrvatskog sabora

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.