Vijesti Top vijest

Je li istina što je Milanović istaknuo u Kninu? – ‘Od 1941. do 1945. bio je građanski rat, a 1991. bila je agresija na Hrvatsku’

Je li istina što je Milanović istaknuo u Kninu? – ‘Od 1941. do 1945. bio je građanski rat, a 1991. bila je agresija na Hrvatsku’

Predsjednik Milanović je u svom govoru u Kninu prigodom proslave Dana pobjede istaknuo i posebno naglasio jednu činjenicu koja je u javnosti prešućena i o kojoj se u Hrvatskoj malo govori.

Milanović u 10:00 minuti u Kninu govori o ratu u Hrvatskoj 1941. i 1991. godine:

Predsjednik Milanović je u svom govoru u Kninu prigodom proslave Dana pobjede istaknuo i posebno naglasio jednu činjenicu koja je u javnosti prešućena i o kojoj se u Hrvatskoj malo govori, a radi se o bitnom razlikovanju karaktera ratova od 1941.-1945 i 1991.-1995 godine. Milanović je vrlo precizno detektirao razliku ta dva rata jer je rat u NDH točno nazvao građanskim ratom, a Domovinski rat je točno nazvao agresijom Srbije na Hrvatsku.

Smisao ovog teksta je da ne odlazimo u preduboke analize zamršenog vremena II. svjetskog rata na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a niti Domovinskog rata, nego da pojednostavimo i pokušamo objasniti Milanovićevu izjavu.  Hrvatska ima niz eminentnih povjesničara i znanstvenika koji su specijalizirali ili doktorirali na temama iz II. svjetskog rata i NDH, kao dr. sc. Zlatko Begonja (tema ustanak u Srbu i njegov karakter i dr.), dr. Nikica Barić (tema Kozara, mornarica NDH nakon pada Italije i dr.), dr. Ante Delić (doktorirao na temi posljednjih dana rata i odlaska Ante Pavelića u emigraciju), dr. Jere Jareb (hrvatski narod u II. svjetskom ratu i dr.) i brojni drugi. Nažalost, oni gotovo nikada ne dobivaju prostor na državnoj televiziji ili medijima, za razliku od povjesničara koji nemaju nikakvih specijalističkih dodira s II. svjetskim ratom, već srednjim vijekom i slično.

Ali su zato neprestano u medijima u svezi tema II. svjetskog rata i NDH.

Zato ćemo kratko i jasno: koja je razlika građanskog rata i agresije?

Građanski rat je oružana borba antagonističkih (klasnih, nacionalnih, vjerskih, političkih i dr.) društvenih skupina unutar jedne države. Javlja se kao posljedica nagomilanih i neriješenih društvenih problema. Razlikuje se od oružanog ustanka duljim trajanjem i boljom organizacijom zaraćenih strana. Građanskim ratom se, u osnovi, ne pokušava pripojiti teritorij jedne države drugoj.

Tipičan primjer građanskog rata je američki građanski rat Sjevera i Juga u 19. stoljeću i Španjolski građanski rat 1930-ih godina.

Agresija je u međunarodnome pravu, neizazvan napad na tuđu zemlju, osvajanje tuđeg teritorija, odnosno protupravna uporaba oružane sile neke države protiv suverenosti, teritorijalne. cjelovitosti ili političke neovisnosti druge države; oružani napad na teritorij druge države, kojim se krši međunarodno pravo.

Tipičan primjer je ulazak Hitlerove Njemačke u Čehoslovačku 1938. godine ili ulazak Njemačke i Staljinovog SSSR-a u Poljsku 1939. godine i podjela te zemlje.

Milanović u Kninu je jasan.

On jasno ističe da je rat na području NDH imao jaka obilježja građanskog rata. Premda je bitno istaknuti da je ovaj građanski rat bio vođen u vrijeme i unutar II. svjetskog rata i ratnog sukoba sila Osovine i Saveznika, što je imalo i utjecaja na karakter građanskig rata u NDH. U građanskom ratu u NDH borbe su bile vođene između nacionalnih skupina Srba i Hrvata, kao Srba i muslimana (tada Hrvata). U tom smislu to je bio nacionalni građanski rat. Međutim, postojala je i politička osnovica građanskog rata. U sukobu su sudjelovali vojne snage NDH koje su bile u savezništvu sa fašističkim silama Osovine, u kojima su nacionalno većinom ratovali Hrvati i muslimani. Zatim, bile su snage četnika (Jugoslavenska vojska u otadžbini) sastavljene većinom od Srba koje su u prvom dijelu rata bile formalno na strani Saveznika, ali su blisko surađivale s fašističkom Italijom i kasnije Nijemcima. Treća strana bili su partizani, u kojima je bilo Srba, Hrvata i muslimana, a čije su vodstvo činili boljševici u bliskoj suradnji, pa i pod nadzorom, Moskve i SSSR-a, te kasnije priznati i od strane Saveznika. U tom građanskom ratu postojale su nacionalne skupine (Hrvati, Srbi i muslimani – tada Hrvati), ali i političke skupine vezane uz ideologije kao: boljševizam, velikosrpski monarhizam ili fašizam. Ratovali su samo građani ili narodi unutar jedne države, premda je bitno ponoviti da se to događalo unutar svjetskog ratnog sukoba, što situaciju čini kompleksnijom i jako dobrom osnovicom da se gore navedeni povijesni eksperti o tome javno očituju na javnoj televiziji i medijima.

Agresija je drugačija vrsta rata i ona se dogodila 1991. godine. Agresija Srbije na Hrvatsku. Premda postoje oni koji pokušavaju agresiju Srbije na Hrvatsku proglasiti građanskim ratom, više je nego očito da je predsjednik Milanović bio u pravu. Istina je da su u Domovinskom ratu dobar dio neprijateljskih vojnika činili Srbi iz Hrvatske (JNA, paravojne skupine četnici, razne milicije), ali koji su imali jasne separatističke težnje u cilju stvaranja Velike Srbije.

Bitno je ovo: sve je organizirano, planirano i pokrenuto iz Srbije s jasnim ciljem okupacije Hrvatske i pripojenja okupiranog teritorija Srbiji.

Srbi u Hrvatskoj vjerojatno se ne bi niti digli na oružje da im Beograd i JNA nije podijelio to oružje, a cijeli pakleni plan stvoren je i realiziran u Beogradu daleko prije početka rata.

Uz Srbije su dolazile desetine tisuća vojnika i dobrovoljaca, tenkova, oklopnih vozila, teškog oružja, te kompletna logistika, politička organizacija i financijska podrška, te sve ostalo.

Ima onih koji ističu da je u to vrijeme to bila jedna država u to vrijeme, Jugoslavija. I taj tzv. legalistički stav se može lako demontirati.

Prvo, ostaje činjenica da je Jugoslavija, bar formalno, bila federativna država sastavljena od republika s pravom na odcjepljenje, ali ne i pravom dijelova republika na odcjepljenje.

Drugo, JNA je bila samo vojska i nije smjela pomaknuti niti jedan tenk bez zapovijedi predsjedništva SFRJ. Dapače, JNA je sam na svoju ruku,  pod direktnom upravom Beograda, pokrenula rat i agresiju. Tko je naredio JNA da okruži Vukovar, razori ga i pobije ljudi? Tko je izdao tu zapovijed? U Vukovaru je postojala legalna i legitimna vlast izabrana na izborima. Dapače, Kontraobavještajna služba JNA je bila jezgra organizacije rata protiv Hrvatske, tako da ostaje i činjenica i pitanje uloge vojske Jugoslavije u tom sukobu kao one koja počinila vojni puč, djelovala neovisno od vlasti i poduzela rat, pravno-formalno na svoju ruku. JNA je naoružala Srbe u Hrvatskoj, htjela srušiti legalno izabranu vlast i na kraju započela krvavi rat u kojem je izvršila genocid nad Hrvatima.

Treće, Srbi u Hrvatskoj bili su samo oruđe u rukama Beograda koje je poslužilo svrsi i namjeni rata – otkidanje velikog dijela teritorija Hrvatske i pripajanje Srbiji. Danas to, konačno, priznaju i vođe Srba u Hrvatskoj, a prvi čovjek Srba u ratu Milan Babić to je jasno rekao na suđenju u Haagu.

Kada je rat izgubljen, kada je VRO Oluja 1995. nakon četiri godine patnje i rata pomela velikosrpske snove, počinje inverzna velikosrpska igra: Domovinski rat želi se proglasiti građanskim ratom, a ne agresijom. S druge strane, na rat od 1941. do 1945. nastoji se gledati okorjelom terminologijom komunističkog sustava o „oslobodilačkom“ ratu (nekada se govorilo i „klasnoj pobjedi“, „pobjedi revolucije), premda se u stvarnosti baš u tom ratu radilo o – građanskom ratu.

Predsjednik Milanović je bio u pravu: 1991. godine dogodila se agresija, a 1941. građanski rat u NDH.

Izvor:Narod.hr

Autor: Petar Horvatić/Foto:fah

#NDH #Domovinski rat #Zorana Milanovića #građanski rat #agresija na Hrvatsku

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.