JE LI UISTINU DAN DRŽAVNOSTI? Branitelji: 'Vratite obilježavanje na stari datum! Promijenili ste ga iz inata Tuđmanu!'
Prvi višestranački Sabor konstituiran je 30. svibnja 1990. nakon prvih demokratskih višestranačkih izbora u novijoj hrvatskoj povijesti, a do 2002. slavio se kao Dan državnosti. Za branitelje, to je jedini ispravan datum.
- Prebacivanje obilježavanja na 25.06. nije se dogodilo slučajno. Istina, tada je Sabor izglasao Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH, ali za nas, država je rođena 30. svibnja. Ova promjena do dana današnjeg nije nikome sjela, dovela je do zbunjenosti i konfuzije, ljudi su se pogubili u datumima proslave Dana neovisnosti, Dana državnosti, Dana Hrvatskog Sabora... Mislim, nikome više ništa nije jasno. Ali to je i bila poanta. Slavljenje države jednako je nepopularno kao i odavanje počasti braniteljima. Ovo je "kuhinja" jugoslavenskih potomaka koji neumorno rade na minorizaciji hrvatstva. Mi, branitelji, već dugo osjećamo to ponižavanje i sve mi se čini da ispada kako smo samo mi željeli Hrvatsku. Najviše željeli, fizički je ostvarili i... Na kraju, najmanje njenih blagodati uživamo. Naravno, ako izuzmemo 47 "branitelja" koji nas predstavljaju u Saboru – kaže za naš portal Ante Deur, predsjednik zbora Udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi.
Ovo pitanje prije koju godinu u Saboru je "potegnuo" i Vladimir Šeks:
"Dan državnosti trebao bi se ponovno slaviti 30. svibnja. Taj datum "uhvatio je korijenje" među našim građanima u Hrvatskoj, ali i u dijaspori. Zbog mijenjanja datuma koji su nastupili izmjenom Zakona o državnim blagdanima 2001. godine, građani imaju konfuziju i neprimjereno obilježavaju blagdane. Više se ne snalaze u poplavi datuma, od Dana državnosti koji se sada slavi 25. lipnja, ali i Dana neovisnosti koji se slavi 8. listopada i Dana Hrvatskog sabora koji je sada 30. svibnja. Nastupila je prava konfuzija, a ta se "voćka" lijevo liberalne većine (SDP-a i HSLS-a) iz 2001. godine nije dobro primila – tvrdi odavno Šeks koji misli kako je to bila jedna ishitrena, nedovoljno provjerena i štetna odluka. I on, kao i branitelji, smatra da treba provesti anketu treba li se Dan državnost vratiti na 30. svibnja. Uvjeren je da bi tada građani s više poleta i entuzijazma i s više naboja proslavljali taj dan nego što to danas čine.
U ovu problematiku uključilo se čak 40-tak braniteljskih udruga koje su svoje želje iznijele svome ministru, Predragu Matiću.
“Promjene zakona o blagdanima donešene su u ozračju “detuđmanizacije”, pa se stekao dojam da je to učinjeno iz inata, odnosno zato što je Tuđman označio 30. svibnja kao blagdan još 1990. godine. Takav je postupak mnoge koji su i dalje poštovali djelo prvog hrvatskog predsjednika također udaljio od novih datuma blagdana. Premještanjem Dana državnosti na 25. lipnja, hrvatski narod izgubio je nacionalni praznik poput američkog Dana zahvalnosti (4. srpnja) ili francuskog 14. srpnja kada je pala Bastilla”, kazano je na sastanku s Matićem.
“Znamo kada je proglašen demokratski izabran Hrvatski sabor, ali i kada se u Saboru izglasavao izlazak iz Jugoslavije i kada su članovi partije napustili saborske klupe. Oni žele da se sve to zaboravi. Zbog tuge za Jugoslavijom ispremiješali su najvažnije državne blagdane, kako bi narod zaboravio što se tada dogodilo. No, za časne Hrvate samo je 30. svibnja istinski Dan državnosti. Zato i tražimo povrat blagdana na taj datum" – za medije je istakao Srećko Cvitanović, predsjednik Zdruga hrvatske obrane Nikola Šubić Zrinski.
- Autor: S.Vučković
- Photo: Screenshot
