Je li Željko Rohatinski spašavao kunu ili moćne bankare i uvozni lobi?

Bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski nije na vrijeme reagirao ni u slučaju Karlovačke banke ni u slučaju kredita u švicarskim francima pa ispada da je HNB kao regulatorno tijelo štitila moćni bankarski lobij. Treba postaviti pitanje zašto je Marija Šola, jedna od glavnih osumnjičenih u aferi Karlovačka banka, dala platiti stolariju za kuću Željka Rohatinskog. Istu onu kuću zbog koje je 2011. izbila afera kad je otkriveno da je bila u vlasništvu tvrtke Romah koju je za 2 milijuna kuna otkupio Ivica Todorić, današnji poslodavac Željka Rohatinskog. Supruga Željka Rohatinskog, vlasnica Romaha, potom je kuću ponovno kao fizička osoba otkupila od Todorića. Baš kad se mislilo da će u miru završiti svoju karijeru kao savjetnik Ivice Todorića, ime bivšeg guvernera Željka Rohatinskog ponovno se počelo pojavljivati u javnosti i to u kontekstu dva naizgled nespojiva slučaja. Prvo je suđenje u tužbi Udruge Franak protiv osam poslovnih banaka u Hrvatskoj, a drugo slučaj Karlovačke banke. U prvom slučaju, Željko Rohatinski elegantno je izbjegao mogućnost pojavljivanja na sudu, a mediji su to spomenuli onako usput. Naime, bivšeg guvernera kao svog svjedoka pozvali su predstavnici banaka, ali je sudac Radovan Dobronić odbio sve nove dokazne prijedloge i tužitelja i banaka jer bi to, kako je obrazložio, nepotrebno produljilo raspravu na najmanje godinu dana. Rekao je da dokaza ima dovoljno te da će presudu donijeti 4. srpnja. Zašto je Karlovačka banka platila Rohatinskom stolariju za kuću čiji je otkup omogućio Ivica Todorić? Drugi je slučaj Karlovačke banke odnosno otkriće da je Željku Rohatinskom novu stolariju i ogradu oko njegove privatne kuće platila Marija Šola, jedna od glavnih osumnjičenih u aferi Karlovačka banka. Kuća je zapravo u vlasništvu Marije Rohatinski, supruge bivšeg guvernera. Zbog te je kuće u kolovozu 2011. izbila cijela afera jer je kuća bila u vlasništvu njezine špediterske tvrtke Romah koja je bila u dugovima. Nejasno je zašto je kuća koja se nalazi na Gornjem Bukovcu 2004. uopće kupljena na ime tvrtke, budući da je tvrtka poslovala na adresi Turinina 9 u Novom Zagrebu kao i na adresi Jankomir 25, dok su supružnici Rohatinski istu koristili za stanovanje. No, afera je izbila kad je otkriveno da je tvrku Romah kupio koncern Agrokor za 2 milijuna kuna, a tim iznosom je onda Marija Rohatinski otkupila kuću kao privatna vlasnica, sve to, naravno, u vrijeme dok je njezin suprug bio guverner HNB-a. Rohatinski je izjavljivao da s Todorićem nije interesno povezan iako je ovaj kupio tvrku njegove supruge i iako danas opet radi kod njega Željko Rohatinski odlučno je tada izjavljivao u medijima kako 'kupoprodaja tvrtke Romah, u vlasništvu njegove supruge, nema nikakve veze ni s Hrvatskom narodnom bankom, ni sa njime, već je to odnos dviju privatnih pravnih osoba s kojima on nije ni vlasnički ni interesno ni poslovno povezan.' Dapače, ustvrdio je da ga s Agrokorom povezuje samo to što je tri mjeseca radio u tom poduzeću te da poznaje vlasnika iz studentskih dana, isto kao i njegova supruga. Takvo objašnjenje je, u najmanju ruku, čudno budući da je još tada njegova supruga u intervjuu Poslovnom dnevniku izjavila da je Agrokor bio jedan od najvažnijih klijenata njezine špediterske tvrtke. Drugo, u medijima se već tada špekuliralo kako će Rohatinski nakon odlaska s mjesta guvernera karijeru nastaviti upravo u Agrokoru. To se i dogodilo. Rohatinski je glatko odbio ponudu američke banke Goldman Sachs koja mu je nudila visoku funkciju, kao i ponudu bankarskog diva JP Morgan, te se vratio Ivici Todoriću. Prema tome, njegova izjava da ga ništa ne povezuje s Agrokorom bila je, blago rečeno, licemjerna i netočna. Je li Rohatinski namjerno propustio djelovati u slučaju Karlovačke banke? Bit će zanimljivo čuti kako će se sada Željko Rohatinski braniti u slučaju veze s Karlovačkom bankom i Marijom Šola. Isto kao i Ivicu Todorića, Željko Rohatinski i njegova supruga Marija, poznaju Mariju Šola još iz studentskih dana, ali motiv da od nje primi radove za kuću u protuvrijednosti 200 tisuća kuna, oko čega se vodi istraga, još se istražuje. Glavno pitanje koje se postavlja je da li je HNB kao centralna banka na čelu s Rohatinskim učinio eventualne propuste prilikom nadzora Karlovačke banke. Nakon izbijanja afere i uhićenja obitelji Šola, Rohatinski je tvrdio da je u Karlovačku banku još 2010. postavio privremenu upravu jer su uočili nepravilnosti u poslovanju. No, Rohatinski nije odgovorio što je učinio ili što nije učinio 2006. kada su već mali dioničari upozoravali na probleme u poslovanju Karlovačke banke. Tvrtka Lola Ribar upozoravala je na nepravilnosti Tvrtka Lola Ribar, jedan od manjinskih dioničara Karlovačke banke, upozoravala je da je HNB trebao naložiti prodaju dionica obitelji Šola te da su uzaludno upozoravali HNB da je pet dioničara banke međusobno povezano. Kako je pisao Večernji list, umjesto da reagiraju, u HNB-u su se pozivali na povjerljivost podataka i savjetovali tvrtki Lola Ribar da pokrene spor na Trgovačkom sudu. Slična odgovornost HNB-a i Željka Rohatinskog mogla bi se tražiti i u slučaju Udruge Franak. Iako je Udruga Franak mjesecima upozoravala HNB na probleme proizašle zbog kredita u švicarskim francima zbog kojih su se korisnicima takvih kredita rate drastično povećale, HNB nije učinio ništa. Da se građani korisnici kredita u švicarcima nisu samoorganizirali u Udrugu Franak i pokrenuli tužbu protiv osam banaka pred Trgovačkim sudom, ništa se ne bi promijenilo. HNB je kao nadzorno tijelo trebala reagirati i u slučaju kredita u francima A upravo Hrvatska narodna banka kao nadzorno tijelo trebala je reagirati u slučaju kredita u švicarcima. Iz Udruge Franak upozoravali su da je bila riječ o toksičnom proizvodu, a da su građani bili prepušteni sami sebi, umjesto da njihova potrošačka prava štite institucije države koje su za to i plaćene. No, umjesto da štiti prava 'malog čovjeka', Hrvatska narodna banka se u ovom slučaju, izgleda, stavila na stranu krupnog kapitala i to na način da nije reagirala. 'Rohatinski je odgovoran jer nije djelovao' 'Nije Željko Rohatinski smislio kredite u švicarskim francima ni valutnu klauzulu, ali Rohatinski nije djelovao i zbog toga je moralno odgovoran. On snosi odgovornost za sve one ljude koji danas plaćaju znatno veće rate kredita, a nemaju što dati djeci za jesti.', rekla nam je jedna od članica Udruge Franak. Je li stoga moguće da Željko Rohatinski, obožavani guverner o kojem se uvijek govorilo kao o stručnjaku koji dosljedno štiti interese države i njenih građana, zapravo štitio interese samo nekih, odabranih građana? Čovjeka koji je 2008. ugledni britanski novčarski magazin The Banker proglasio najbolji europskih guvernerom i najboljim središnjim bankarom na svijetu, a mnogi su ga vidjeli i kao budućeg hrvatskog premijera ili predsjednika, javnost bi sada mogla početi drugačije doživljavati. Zbog čega je istovremeno držao stabilnu kunu, ako je dozvolio plasman 125 tisuća kredita u švicarskim francima s valutnom klauzulom koja je građane dovela na rub bankrota. Snažan tečaj kune doveo je do rasta uvoza i radikalnog povećanja vanjskog duga Možda će, u novom kontekstu, i riječi kritičara Željka Rohatinskog biti ozbiljnije shvaćene. A kritičari Rohatinskog, na čelu s bivšim dekanom Ekonomskog fakulteta Ivanom Lovrinovićem, upozoravali su da bi stabilan tečaj kune imao smisla samo da ga se koristilo za restrukturiranje i razvoj gospodarstva. Umjesto toga, snažan tečaj kune pokazao se u posljednjih više od 10 godina samo kao generator problema: rasta uvoza, povećanja deficita u bilanci plaćanja i radikalnom povećanju vanjskog duga. Drugim riječima, Rohatinskog se optuživalo da je radio u korist uvoznog lobija i bankarskog sektora jer je tečajem pogodovao uvoznicima, a ne izvoznicima i jer je dozvolio preveliko zaduživanje stranih banaka koje posluju u Hrvatskoj kod svojih 'majki banaka' u inozemstvu te izvlačenje novca iz Hrvatske na račune tih istih stranih banaka u višestruko većim iznosima. Na žalost, odlaskom Željka Rohatinskog ništa se značajnije nije promijenilo u politici HNB-a, a jedini koji u Hrvatskoj dobro posluje je financijski sektor. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE