Vijesti Najčitanije

Jedan je razlog zašto nećemo saznati je li istraga protiv Linića politička

Jedan je razlog zašto nećemo saznati je li istraga protiv Linića politička
ŽELJKO CVRTILA
Teško je, kako tvrdi, reći je li politika uplela prste, ali dodaje da je policija imala pravo postupati ako su imali povod. Ipak, prijava je mogla doći iz političkih krugova
Nakon što je Slavko Linić u srijedu potvrdio da je dobio dokument koji pokazuje da je PNUSKOK u ljeto prošle godine provodio istragu nad njim, članovima njegove obitelji i prijateljima, što tumači kao "dokaz organizirane akcije koju su protiv njega poveli premijer Zoran Milanović i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić", obratili smo se stručnjaku za sigurnost Željku Cvrtili da nam objasni funkcioniranje sustava i koliko je vjerojatno da je politika uplela prste u slučaj.
Linić je objasnio kako je riječ o službenom dokumentu iz kolovoza 2014. godine koji dokazuje da je načelnik PNUSKOK-a Mario Bertina predvodio istragu nad njim, njegovom suprugom Ksenijom i njezinom kćeri iz prvoga braka Majom Čule te Linićevim prijateljima Ivanom Franolićem i Veljkom Kneževićem.
Kritičan je i spram rada Državnog odvjetništva. Kad ga se, kaže, optuživalo da ima novac u Italiji, Državno odvjetništvo je to radilo tri godine. Prije toga je s odvjetnicima morao ići u talijansko pravosuđe da bi talijansko odvjetnišvo provelo istragu ima li račun, tek onda je Državno odvjetništvo završilo. Zbog cijele situacije u Saboru je danas zatražena stanka od strane Željka Reinera (Klub zastupnika HDZ-a), Branka Vukšića (Klub nezavisnih ljevičara) i Damira Kajina (Klub nezavisnih zastupnika). "Sve je moguće, pa i da je politika uplela prste", rekao nam je Željko Cvrtila, ujedno i predsjednik stranke Akcija za bolju Hrvatsku, i dodao da je tako nešto teško dokazivo jer je sustav postavljen na klimavim nogama. "Policija i Državno odvjetništvo imaju nadležnost da po određenim prijavama provedu određene izvide, pa i da idu u istražne mjere i radnje, čak i u prisluškivanje i praćenje osoba po rješenju istražnog suca, što ovdje nije bio slučaj. Ovdje je bila riječ o operativnim mjerama policije koje ona može provesti prema Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima. Ako bi te mjere dale rezultat, moglo bi se ići u drastične mjere u što se nije išlo", nastavlja Cvrtila. Teško je, kako tvrdi, reći je li politika uplela prste, ali dodaje da je policija imala pravo postupati ako su imali povod. "Mogli su dobiti anonimnu prijavu, ona je mogla doći iz političkih krugova. Izvidi se mogu provesti i ako postoji sumnja iz medija, temeljem toga mogu poduzimati određene izvide. Tu ne vidim ništa sporno. Ono što je sporno bilo bi da je bez indicija počinjeno kazneno djelo u kojem je politika nalagala policiji da izvrši određene izvide i na takav način izvrši izvide na personu non gratu što je u ovom slučaju bio Linić", nastavlja ovaj stručnjak. Međutim, da bismo to saznali, nastavlja, trebala bi funkcionirati unutarnja kontrola. "Ona ne funkcionira i nije dobro ustrojena. Saborski odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ne bi trebao nadzirati ovo područje, jer nema znanje i operativne kapacitete. To bi trebalo biti prisutno u unutarnjoj kontroli, ali sustav nije tako postavljen. To moraju biti vrlo iskusni politički ili sigurnosni službenici, koji bi trebali znati što i gdje treba tražiti, kakva pitanja postaviti i onda zaključiti je li došlo do nepravilnosti. Ovako možemo samo nagađati, Linić će reći da su ga progonili, a policija će reći da je postupala s opravdanjem", zaključio je razgovor za direktno.hr Željko Cvrtila.  
#Slavko Linić #istraga #osvrt #vladajući #Željko Cvrtila

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.