Vijesti Top vijest

JOŠ NEMA ODLUKE Hoće li Hrvatskoj dozvoliti uključenje u proces u kojem je optužena za zločinački poduhvat?

25. 5. 2016. 18:424 min čitanja

Suci još uvijek vijećaju o tom zahtjevu.

Žalbeno vijeće Haškog suda razmatra zahtjev Republike Hrvatske da se u svojstvu ‘prijatelja suda’ uključi u žalbeni dio postupka u predmetu ‘Prlić i drugi’, izjavio je predsjednik Žalbenog vijeća u tom predmetu Carmel Agius i najavio da se pravomoćna presuda može očekivati krajem iduće godine. ‘Suci još uvijek vijećaju o tom zahtjevu’, rekao je sudac Agius na statusnoj konferenciji u srijedu. Hrvatska je sredinom ožujka zatražila da se u svojstvu ‘prijatelja suda’ uključi u žalbeni dio postupka pred Haškim sudom u predmetu ‘Prlić i drugi’ u kojem su najviši hrvatski dužnosnici, predsjednik Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak i načelnik glavnog stožera Janko Bobetko nepravomoćnom presudom proglašeni sudionicima udruženog zločinačkog pothvata u svrhu etničkog čišćenja dijelova BiH. Prvostupanjsko vijeće je 2013. u presudi u predmetu ‘Prlić i drugi’ utvrdilo da su tri pokojna hrvatska dužnosnika smislila i provela navodni zajednički zločinački cilj promjene etničkog sastava teritorija koji je trebao ući u sastav Hrvatske republike Herceg-Bosne tako što su navodno naređivali i koordinirali događaje na terenu kako bi počinili zločine koji su bili rezultat plana trajnog uklanjanja muslimanskog stanovništva s tog područja. Hrvatska u svom zahtjevu navodi da želi status ‘prijatelja suda’ zbog dva razloga. Prvi, jer raspravno vijeće nije u presudi napisanoj na više od dvije tisuće stranica ponudilo nijedan dokaz koji bi podupro zaključak da su Tuđman, Šušak i Bobetko te zločine počinili ili namjeravali da se oni počine, a drugi je taj što je zaključkom da su bili članovi udruženog zločinačkog pothvata vijeće prekršilo Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Hrvatska poručuje da bi njezino sudjelovanje u postupku u pogledu činjeničnih i pravnih pitanja bilo poželjno jer bi pomoglo vijeću u donošenju pravilne odluke. Podnesak je u ime Hrvatske uložio hrvatski ministar pravosuđa Ante Šprlje, koji je u u utorak posjetio bosanskohercegovačke Hrvate u zatvoru. Tužiteljstvo se u svom odgovoru od 31. ožujka usprotivilo zahtjevu RH. Nijedan od petorice nepravomoćno osuđenih, koji su nazočili na statusnoj konferenciji (Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoje Petković i Valentin Ćorić) nije imao primjedbe na uvjete u pritvorskoj jedinici, niti zdravstvene probleme o kojima bi eventualno htio obavijestiti suca. Obranu optuženih je zanimalo kako napreduje žalbeni postupak i kada bi mogla biti donesena pravomoćna presuda ‘Očekujemo da će pravomoćna presuda biti izrečena negdje pred kraj 2017.’, rekao je Agius dodajući da je ‘ova žalba izuzetno teška’ i da u 16 godina, koliko radi na Haškom sudu, nije naišao na žalbu koja bi bila toliko teška i kompleksna kao ova. Haški je sud u predmetu ‘Prlić i drugi’ šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora. Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana. Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.

#HRVATSKA #zahtjev #razmatranje #postupak #Haški tribunal #žalbeno vijeće #Prlić i drugi #prijatelj suda

JOŠ NEMA ODLUKE Hoće li Hrvatskoj dozvoliti uključenje u proces u kojem je optužena za zločinački poduhvat?

Suci još uvijek vijećaju o tom zahtjevu.

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Popularno

Hrvatska

Branitelji

Kolumne

Kontakt

JOŠ NEMA ODLUKE Hoće li Hrvatskoj dozvoliti uključenje u proces u kojem je optužena za zločinački poduhvat?

Suci još uvijek vijećaju o tom zahtjevu.

Ne propustite važne vijesti

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata