Vijesti Top vijest
Josip Jurčević: U Brezovici se dogodio osvetnički napad
Ako se govori o izvornom hrvatskom antifašizmu, to je građanski hrvatski antifašizam nastao od 1920. nadalje u Istri i Hrvatskom primorju, kaže povjesničar
Obiljećen je Dan antifašističke borbe u sjećanje na 22. lipnja 1941. i osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda u šumi Brezovica, prvog partizanskog odreda u Hrvatskoj. Međutim, povjesničar Josip Jurčević tvrdi kako nije riječ o nikakvom antifašističkom ustanku, već osveta za napad Njemačke na Sovjetski savez.
"Prva stvar, Komunistička partija Jugoslavije između dva rata sve do 1943. bila je podružnica Kominterne. Oni su to zvali sekcija. Znači da KPJ nije bila samostalna, ni u političkom smislu ni u postavljanju kadrova. Kominterna ju je financirala i Kominterna je bila u potpunoj funkciji SSSR-a. Od 1. rujna 1939. i napada Njemačke na Poljsku do 22. lipnja 1941. Sovjetski savez i Njemačka bili su saveznici u ratu. Zajednički su poharali Poljsku i Skandinaviju, zajednički su ratovali na istoj strani. Kada je Njemačka napala SSSR, ta mala skupina u šumi Brezovica diže oružanu akciju u znak solidarnosti i potpore Komunističkom savezu zbog toga što je partija bila podružnica Kominterne", rekao je Jurčević.
Dodaje da je iz tih činjenica vidljivo da ustanak u Brezovici nema nikakve veze s antifašizmom niti borbom u Hrvatskoj.
"To obilježavati kao Dan antifašističke borbe nema smisla. Kada je počela komunistička borba za vlast, u svim dokumentirma nedvojbeno piše da njihov cilj nije bila borba protiv fašizma, nego revolucionarno staje komunističke vlasti. Ako se govori o izvornom hrvatskom antifašizmu, to je građanski hrvatski antifašizam nastao od 1920. nadalje u Istri i Hrvatskom primorju. To je bilo suprotstavljanje talijanskoj dirigendi u kojem su sudjelovali narodnjaci, domoljubi, koji nisu imali veze s partijom, a koja se s njima suočavala", kazao nam je povjesničar dodavši da obilježavanje 22. lipnja kao Dana anitfašističke borbe nema smisla s povijesnog aspekta.
