Vijesti Najčitanije

Josip Perković: Neću se predati Nijemcima

Josip Perković: Neću se predati Nijemcima
Sigurno je da će Europski uhidbeni nalog Nijemci poslati u Hrvatsku 1. srpnja, odmah nakon našeg ulaska u EU, što je potvrdila i tamošnja policija. Također, osim uhidbenog naloga Berlin će aktivirati i Europski nalog za pribavljanje dokaza, pa će tako naš sud, na temelju zahtjeva njemačkih pravosudnih vlasti, izvršiti nalog za pribavljanje predmeta, dokumenata ili podataka u “slučaju Perković” koji su njemačkim istražiteljima potrebni za upotrebu u pravosudnim postupcima. Europska komisija ističe da će naše vlasti morati postupiti po oba naloga, a u 60 dana odlučiti hoćemo li izručiti Josipa Perkovića pravosudnim vlastima Njemačke. Ako službeni Zagreb ne izruči Perkovića, može otezati još sljedećih 30 dana, a nakon toga Hrvatska riskira sankcije Europske komisije. No, ako Perković pristane na izručenje, onda je cijela procedura bitno kraća i traje najviše 10 dana. To je sada važeća pravna situacija za bivšeg dužnosnika Udbe i poziciju Hrvatske. Sabor je u petak (danas) usvoji “deklaraciju”, na temelju koje se Europski uhidbeni nalog ne bi primjenjivao za djela počinjena prije 2002. godine, Perković će se možda i spasiti od izručenja Njemačkoj, ali ne i od pravosudnog postupka u Hrvatskoj. Naime, sada se protiv Perkovića u Hrvatskoj ne može obnoviti istraga, ali premijer Zoran Milanović najavljuje promjenu Ustava po kojoj ne bi bilo zastarijevanja politički motiviranih ubojstava. Njemački mediji s pozornošću prate razvoj situacije. Tako je bavarska televizija BR u magazinu “Kontrovers”, u suradnji s novinama “Sueddeutsche Zeitunga”, objavila prilog u kojem zastupnici Europskog parlamenta traže kažnjavanje naše zemlje, i to novčano. Podsjetimo, ministri financija država članica EU-a u četvrtak su odobrili dopunu ovogodišnjeg proračuna Unije kojim se on povećava za 655 milijuna eura namijenjenih za financiranje Hrvatske u prvih šest mjeseci članstva. Sada tu odluku još treba potvrditi Europski parlament. Rizik milijunskoga gubitka - Ako Hrvatska uistinu bude naknadno mijenjala zakone, onda Europska komisija mora pokrenuti proces zbog kršenja Sporazuma, što bi u najgorem slučaju moglo dovesti do smanjenja novčanih sredstava - istaknuo je njemački zastupnik u Europskom parlamentu Manfred Weber, inače član kancelaričine unije CDU/CSU-a. Vrijedi li Hrvatskoj Perković toliko da riskira stotine milijuna eura pomoći? Također, mnogi se pitaju zbog čega se Perković ne preda i tako olakša Hrvatskoj, te u Njemačkoj dokaže svoju nevinost. - Stav gospodina Perkovića nije se promijenio, on čeka odluke hrvatske izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti. Nema se namjeru predati Nijemcima, ali nema ni namjeru bježati od hrvatskih vlasti. Iako su ovo teški dani, moj klijent se ne boji, a s naklonošću gleda na ideju da se u Ustav unese odredba po kojoj ne zastarijevaju politički motivirana ubojstva, jer bi tako svoju nevinost mogao dokazati na hrvatskom sudu. Ovako, ako se ne pojavi na hrvatskom sudu i ne utvrdi se prava istina, uvijek će ostati visjeti pitanje je li ili nije kriv. Vremenski limit Moj klijent žarko priželjkuje suđenje i izravno suočavanje s dokazima i jednim jedinim svjedokom na kojem je i baziran slučaj, a što dovoljno govori o tome koliko je predmet na staklenim nogama. Pravosudnim tijelima Njemačke ne vjerujemo, pogotovo kad vidimo kako je vođen postupak protiv Krunoslava Pratesa i kako su prikupljeni dokazi protiv mojeg branjenika. U svojoj karijeri nisam vidio lošije i neprofesionalnije odrađen posao - kaže Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo, kojega smo upitali može li, primjerice, izbjeglica iz tzv. Krajine, koji je naknadno postao i državljanin neke zemlje EU-a, tužiti nekog našeg generala, branitelja... - Apsolutno može, osim za ona djela za koja je ta osoba pravomoćno oslobođena. Većina zapadnih zemalja ima opću mjesnu nadležnost za slučajeve iz međunarodnog kaznenog prava, što znači da se u svakoj zemlji neki sud može proglasiti nadležnim nevezano za to gdje je djelo počinjeno i čiji su državljani počinitelji. Možemo pretpostaviti da bi, recimo, Savo Štrbac iz organizacije “Veritas” mogao svoju dokumentaciju ustupiti bilo kojem državnom odvjetništvu u EU-u, a onda bi se, ako se prihvate ti dokazi, aktivirao europski uhidbeni nalog. Sve to bi moglo permanentno u budućnosti destabilizirati Hrvatsku. Zato je potrebno odrediti vremenski limit. Također, i njemačka ima limit, i to za sve predmete koji su otišli u zastaru, pa zašto onda Hrvatska ne bi zaštitila svoje državljane. No, izuzetno je bitno da naše Državno odvjetništvo pokrene opsežne istrage na svaku naznaku ratnog zločina koje su počinili naši građani. Samo tako ćemo biti čisti pred sobom i Europom - apelira odvjetnik Nobilo.
Saša Jadrijević Tomas
Prijetnja novčanom kaznom Ako Hrvatska višekratno prekoračuje rokove za izvršavanje europskih uhidbenih naloga, obavještava se Vijeće EU-a koje najprije kreće s pritiscima na našu zemlju, a kao krajnja mjera može nam se obustaviti pomoć, blokiranje fondova EU-a, te čak i pokretanje procesa pred europskim sudovima koji mogu kažnjavati i države ako se ne drže norma koje su potpisale. No, Hrvatska ima mogućnost odgoditi predaju tražene osobe sve dok se u Hrvatskoj ne dovrši kazneni postupak koji se vodi zbog drugoga kaznenog djela ili dok tražena osoba u Hrvatskoj ne izdrži kaznu zatvora na koju je osuđena zbog drugog kaznenog djela.
  Bivši šef o Perkoviću: Josip nije o svemu odlučivao Dugogodišnji šef Udbe za karlovačko područje, te prvi ministar policije u slobodnoj Hrvatskoj Josip Boljkovac (93), kojega policije istražuje da je kao šef OZNA-e za tadašnji kotar Karlovac odgovoran za partizanske zločine počinjene krajem Drugog svjetskog rata i u poraću, smatra da Hrvatska ne bi trebala izručiti Njemačkoj bivšeg udbaša Josipa Perkovića kojega tamo terete za ubojstvo hrvatskih emigranata. - Jedno vrijeme bio sam Perkoviću šef i mogu reći da je bio dobar radnik. Ne mogu se sve stvari pripisivati njemu, jer nije on sam o svemu odlučivao. Mora se sagledati cijeli kontekst sutuacije u kojoj smo se tada nalazili. Zato ga treba zaštititi, jer se štiteći njega štite i drugi koji bi se danas-sutra, mogli naći u istoj situaciji - komentirao nam je Boljkovac napetu politički situaciju na relaciji Zagreb-Berlin, zaključujući da Perkovića u Njemačkoj terete za događaje “iz nekih drugih, ludih vremena”. Boljkovac kaže da je nedolazak njemačke premijerke Angele Merkel na proslavu u Zagreb njezina stvar i smatra da treba stajati iza hrvatske vlasti i premijera Zorana Milanovića. - Ovo sada se može gledati kao nekakav diplomatski problem između Hrvatske i Njemačke, međutim, mi nikada s Nijemcima nismo imali problem koji nismo mogli riješiti. Stvar je samo dobre volje koju imamo i mi i oni. Evo vam primjera iz vremena kada sam ja bio aktivan. Jugoslavija je u Njemačkoj imala 1,482 milijuna radnika, od toga je bilo 927 tisuća Hrvata koji tamo nisu imali nikakva prava. Tito me je u četiri oka ovlastio da riješim taj problem, jer smo imali radnike koji bi se tamo naradili, bez mirovinskog i zdravstvenog osiguranja pa bi u bolesti dolazili natrag na naš teret. Otišao sam tamo i sve riješio. Poslije toga su nam iz Njemačke dolazile milijarde maraka - objašnjava Boljkovac. Napominje da ne očekuje nikakve napete odnose s Njemačkom, ali savjetuje težak rad, “jer nam nitko ništa neće pokloniti u EU-u, ako sami ne zaradimo”.  
Izvornu vijest možete pogledati OVDJE
#Josip Perković #nema predaje #Nijemcima

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.