Kada nam konačno stižu vrućine preko 30?

Vjerojatno bi malo tko rekao da je ovogodišnji svibanj bio topliji od prosjeka, posebice nakon posljednjih desetak dana. No, statistika je neumoljiva, ističe Zoran Vakula iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Evo što naš poznati meteorolog piše o svibnju, proljeću, ali i nadolazećem ljetu u svojem novom Meteo kutku. Svibanj ponovno donio ekstreme Za razliku od nekih drugih preliminarnih rezultata, ovi od klimatološke analize dojučerašnjega svibnja danas se smiju objavljivati. Prema njima će srednja mjesečna temperatura zraka na većini meteoroloških postaja ostati zabilježena u povijesti kao barem malo viša od službenog klimatološkog srednjaka, iz razdoblja 1961-1990. godina. Riječ je o malim odstupanjima uglavnom između 0,1 i 0,7°C, pa će kolege klimatolozi svibanj ocijeniti većinom kao 'normalan' mjesec, samo u Dubrovniku i zagrebačkome Maksimiru 'topli', budući da je odstupanje bilo od 1 do 1,3°C. Malo hladnije od prosjeka, od -0,7 do -0,1°C, ali i dalje 'normalno', bilo je uglavnom na Bilogori, Puntijarci i Zavižanu, te u Karlovcu, Pazinu i Rijeci. Naravno, riječ je o prosjecima za cijeli mjesec, u kojima se ne vidi da je, primjerice u ovogodišnjem svibnju, početak mjeseca bio mnogima ugodno topao, i već su krenule priče kako skačemo iz kaputa u kratke rukave, a ovi posljednji dani neugodno hladni. U povijesti meteoroloških mjerenja, u Splitu od 1948. godine, na dane 30. travnja i 1. svibnja najviša dnevna temperatura nikada nije bila visoka kao ove godine, a 26., 30. i 31. svibnja – tako niska. Pritom je 26. svibnja srednja dnevna temperatura zraka bila rekordno niska ne samo za taj dan, nego za cijelu posljednju trećinu svibnja... Ekstrema ponovno 'k'o u priči'! Gotovo diljem Hrvatske. Proljeće je bilo natprosječno kišno Kao i svibanj, i proljeće zaslužuje klimatološku ocjenu 'normalno' i 'toplo' za većinu mjesta u Hrvatskoj, pri čemu 'toplo' prevladava u Dalmaciji i Lici, a 'normalno' u sjevernijim krajevima, i to ponajprije zbog iznadprosječnosti travnja. Pritom se ne smije zaboraviti spomenuti i količinu oborine, prema kojoj će kolege klimatolozi proljeće najvjerojatnije ocijeniti kao 'kišno' i 'vrlo kišno', a primjerice u Rijeci i Zadru čak i 'ekstremno kišno'. Do kada će biti ovako? Kompjutorski modeli atmosfere svakodnevno daju nove izračune. Svakoga dana, 'i petkom i svetkom', svaki sat vrijedni motritelji Državnog hidrometeorološkog zavoda u Hrvatskoj, i sličnih institucija u državama diljem svijeta, dojavljuju motrene i izmjerene meteorološke podatke. Pomoću njih, u kombinaciji s radarskim i satelitskim mjerenjima, hidrološkim i mnogim drugim podacima, opisuje se prošlo i sadašnje stanje atmosfere, što je temelj za izračunavanje budućih stanja. Zahvaljujući tako složenom sustavu, naravno, i moćnim super-računalima, te ljudima koji ih stvaraju i održavaju, i onima koji su stvorili kompjutorske modele atmosfere i stalno ih unapređuju, može se čuti ono jednostavno: 'vrijeme danas i sljedećih dana bit će promjenljivo, uz sunčana razdoblja, ali i povremenu mjestimičnu kišu'. E pa takvo će biti i u prvom desetodnevlju lipnja. Naravno, i sve toplije, pa bi nam se sredinom mjeseca mogao dogoditi i poneki vruć dan, s najvišom temperaturom zraka 30°C i višom. No, kao što je i primjereno lipnju, u sljedećih desetak dana i dalje nema na vidiku znatnije i dugotrajnije stabilizacije. Barem ne u vremenskom smislu. Kakvo će biti ljeto? Ako se analiziraju prognoze koje su objavljivane, između ostaloga i na ovim stranicama, može se zaključiti kako je još početkom ožujka spominjano iznadprosječno toplo ljeto, točnije: 'a još je veća vjerojatnost za znatnije pozitivno odstupanje srednje sezonske temperature ljeta. Tijekom njega će, prema trenutačnim prognozama, diljem Hrvatske sva tri mjeseca biti barem malo iznadprosječno topla'. Službena je prognoza DHMZ-a za sezonu lipanj-kolovoz napisana sredinom svibnja: 'Srednja sezonska temperatura zraka očekuje se većinom višom od prosjeka, uz umjerenu, na južnom Jadranu i veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom će, najvjerojatnije, diljem Hrvatske svaki od sljedeća tri mjeseca biti barem malo topliji nego što je to uobičajeno, uz najveća pozitivna odstupanja u kolovozu. Ne smije se isključiti mogućnost za mjestimice i ekstremno toplo ljeto.' Ta se prognoza temeljila na izračunima Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena iz Readinga, Velika Britanija. Odnosi se na cijelo spomenuto razdoblje, a nikako ne na pojedine mjesece, osim ako neki od njih nisu izrijekom navedeni. Također, iako se u sljedećem tromjesečju srednja temperatura zraka očekuje većinom višom od višegodišnjeg srednjaka, to ne znači da neće biti i izraženijih hladnijih dana i/ili razdoblja. U međuvremenu su se pojavile i neke druge sezonske prognoze, primjerice od meteorološke službe Velike Britanije (UKMO), kao i od međunarodnog istraživačkog instituta (IRI). Prve upućuju na povećanu vjerojatnost hladnijeg ljeta u Hrvatskoj i okolici, a druge na toplije ljeto!? Pritom oni koji ozbiljno analiziraju, razumiju i tumače te sezonske prognoze znaju kako je riječ o, između ostaloga, različitim modelima i odstupanjima u odnosu na različita klimatološka razdoblja. Oni pak koji površno prate problematiku nemaju sve spoznaje nego donose kojekakve zaključke, pa i pogrješne... Kako god, i dalje je najveća vjerojatnost da će tromjesečje koje je počelo 1. lipnja u većini Hrvatske biti barem malo toplije od višegodišnjeg prosjeka, i u odnosu na posljednje klimatološko razdoblje (1981-2010.), te posebice u odnosu na standardno razdoblje prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (1961-1990.), pri čemu su izraženija pozitivna odstupanja srednje mjesečne temperature zraka u većini Hrvatske najvjerojatnija u kolovozu. No, i tada se ne preporuča imati u blizini samo kratke rukave, nego i poneki dugi, pa i kakvu topliju majicu. Naravno, i redovito pratiti kratkoročnije, pouzdanije prognoze, u kojima statistika i uspoređivanje s prosjecima ima manju ulogu... I ne zaboraviti kako je riječ o prognozama. A svaka prognoza ima vjerojatnost ostvarivanja... Prognoze za sljedeće mjesece nisu pouzdane kao one za sljedeće dane, a ove godine dodatno ih otežava i činjenica da kompjutorski dugoročni izračuni nisu usklađeni kao što su bili prošlih godina. No, malo iznad ili malo ispod prosjeka vjerojatno će se lakše podnositi ako izostanu ekstremne meteorološke pojave, za što je mala vjerojatnost. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE