Vijesti Top vijest

Kako je kompromitiran postupak izbora dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu?

Kako je kompromitiran postupak izbora dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu?

Nakon što je Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu većinom glasova 25. studenoga 2020. odlučilo da će se predstavljanje prijedloga programa kandidata u postupku izbora dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu održati na online-sjednici, jedan od tri kandidata izv. prof. dr. sc. Tomislav Galović odustao je 26. studenoga od kandidature za izbor dekana toga fakulteta, priopćeno je 30. studenoga s te visokoškolske ustanove.

Razloge odustajanja izložio je na sjednici Fakultetskog vijeća kao i u predstavci  Pritužba zbog kompromitacije izbornog postupka za izbor dekana Filozofskog fakulteta i obavijest o mogućem odustajanju od kandidature koju je podnio 2. studenoga 2020.

Zbog zanimljivosti i važnosti argumente prof. Tomislava Galovića prenosimo u cijelosti:

Isticanjem svoje kandidature u otvorenom postupku izbora dekana Filozofskog fakulteta imao sam namjeru ponuditi svoja viđenja i rješenja o načinu vođenja Filozofskog fakulteta u sklopu akademske rasprave i predviđene verifikacije putem glasovanja na Fakultetskom vijeću. Sve moje ambicije bile su pritom omeđene institucionalnim okvirom Filozofskog fakulteta.

U tom okviru spreman sam saslušati i odgovoriti na najoštrije kritike ponuđenog programa. Spreman sam kritike koje se pokažu opravdanim prihvatiti kao i svaku odluku Fakultetskog vijeća o daljem procesuiranju programa.

Međutim nisam spreman bespogovorno prihvatiti devijacije koje su se dogodile u početnom dijelu postupka za izbor dekana, devijacije koje su me kao kandidata dovele u neravnopravan položaj, koje su usmjerene na osobnu i profesionalnu diskreditaciju i koje u konačnici kompromitiraju izborni postupak.

Svojim kandidaturom postao sam meta prepoznatljivog medijskog komplota koji nema ambiciju medijskog praćenja i izvještavanja javnosti o zbivanjima na Fakultetu i Sveučilištu nego kontinuiranom medijskom kampanjom, koja se povremeno pretvara u medijski linč, ulazi u ulogu aktera koji, u dosluhu s pojedinim agilnim djelatnicima Fakulteta, želi zbivanja usmjeravati prema unaprijed određenim ciljevima koji nisu akademske naravi. U ovoj situaciji, tijekom dva dana koja su prethodila sjednici Fakultetskog vijeća, sazvanoj za 28. listopada 2020., ocrtala su se dva takva cilja. Jedan je bio medijski ocrniti moj program i diskreditirati mene kao osobu. Drugi je bio medijski promovirati svog favorita u izbornom postupku i tako utjecati na njegov izbor.

U prepoznatljivoj koreografiji tri uigrana portala konstruirana je nepostojeća afera prepisivanja programa na temelju dokumenta koji, kako uglas ponavljaju, „ovih dana kruži Filozofskim fakultetom“, da bi me se moglo optužiti za „ozbiljno akademsko nepoštenje“ i tako diskreditirati kao kandidata, ali i kao osobu.

S druge strane, u istom medijskom krugu dan uoči očekivanog predstavljanja programa na sjednici Fakultetskog vijeća favoritkinji tog kruga osiguran je 12-minutni televizijski nastup u kojem je najširoj javnosti predstavila sebe i svoj dekanski program. U povijesti Sveučilišta nije zabilježen slučaj da bi kandidat za neku čelnu sveučilišnu dužnost svoj program najprije promovirao u najširoj javnosti, a tek potom prezentirao sveučilišnom tijelu koje ga treba prihvatiti. Takvo ponašanje kompromitira izborni postupak, jer druge kandidate dovodi u neravnopravan položaj i narušava temeljna načela demokracije. U ovom je slučaju prijestup protiv načela demokracije tim drastičniji što je televizijska prezentacija programa održana dan uoči očekivanog glasovanja o programu, dakle u vrijeme kada bi trebala biti na snazi tzv. izborna šutnja. Pored svega toga, kandidatkinja se u svom istupu na uvijeni način uključila u kampanju ocrnjivanja mog programa i mene kao protukandidata. Na upit novinara da objasni medijske napise o tome da je jedan od njenih protukandidata „uzeo dijelove iz programa prijašnje kandidatkinje“, kandidatkinja je odgovorila „…ja to radije ne bih komentirala, sutra imamo sjednicu Vijeća, pustimo kolegu da obrani svoj program, da nešto kaže o svom programu. Ja mislim da će Vijeće, koje je izuzetno osjetljivo na bilo kakve teme koje su vezane za neizvornost radova, za plagiranje i slično, to riješiti tako da bih rado to prepustila Vijeću koje će sutra, nadam se, zasjedati, na kojem će se birati programi, odnosno izglasavati programi“.

Nemjerljiv doprinos kompromitaciji ovoga izbornog postupka dala je članica Fakultetskog vijeća prof. dr. sc. Željka Kamenov. Ona je dan uoči očekivane sjednice Fakultetskog vijeća članovima Vijeća i njihovim zamjenicima uputila mail pod naslovom „Prije predstavljanja kandidata za dekana FF“ u kojem je prikupila poveznice na internetske napise u sklopu konstruirane afere tobožnjeg prepisivanja programa i popratila ih sljedećom porukom: „Dragi svi, dok čekamo sjednicu, evo zanimljivog štiva svima koji do sada nisu vidjeli, a i prilike da si postavimo pitanje bismo li takve manifestacije akademske čestitosti tolerirali vlastitim studentima“. Mail je potpisala kao „zabrinuta članica Vijeća“. Zabrinutost je ovdje samo izlika za prenošenje rezultata javne medijske kampanje u institucionalni okvir i za davanje instrukcije članovima Vijeća kako slijedom te kampanje trebaju glasovati. Tim skandaloznim ispadom prof. dr. sc. Željka Kamenov prekršila je ne samo pravila demokratske procedure i civilizacijske standarde nego i etičke norme pa utoliko molim o. d. dekana da kao odgovorna osoba sukladno Etičkom kodeksu Sveučilišta u Zagrebu pokrene odgovarajući postupak.

Medijsko konstruiranje afere da bi se njeni efekti pretvorili u instrukcije članovima Fakultetskog vijeća kako trebaju glasovati, što je učinila ne samo „zabrinuta članica Vijeća“ nego svojim sofisticiranom porukom i kandidatkinja za dužnost dekana, ovaj je izborni postupak teško kompromitiran tako da sam razmišljao da u znak prosvjeda povučem kandidaturu. To ipak nisam učinio ne želeći dodatno otežavati situaciju, ali sam čvrsto odlučio da ću odustati od kandidature ako se ove manipulacije nastave i ako se izborni postupak ne vrati u institucionalni okvir Filozofskog fakulteta. Nisam dalje spreman sudjelovati u predstavi u kojoj se akademski postupak izbora dekana profanira i manipulira u najširoj javnosti kako bi se učinci javnih manipulacija na Fakultetu koristili za postizanje njegova unaprijed zadanog ishoda.

U kontekstu svega navedenog želim Vas obavijestiti da kao kandidat nisam spreman sudjelovati u nastavku izbornog procesa, ako bi se on provodio na elektroničkim sjednicama Fakultetskog vijeća, što bi praktično značilo da je otvoren za najširu javnost i da omogućuje nastavak medijskih manipulacija u kojima, kao što je postalo očigledno, sudjeluju i neki članovi Fakultetskog vijeća, što kompromitira sam izborni postupak, a ugledu Fakulteta nanosi nesagledivu štetu.

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Galović

Kandidat u postupku izbora dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Izvor:Narod.hr

Autor: Miroslav Kranjčević/Foto: Fah, FFZG; fotomontaža: Narod.hr

#izbor #Filozofski fakultet #Tomislav Galović #dekan #etički kodeks

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.