Kako je nastala 136. slatinska brigada

Suočeni sa sve većom prijetnjom četničke agresije na Hrvatsku, tijekom lipnja i srpnja 1991. godine, u hrvatskim selima osnivaju se dragovoljački odredi s lovačkim naoružanjem. Sredinom srpnja formira se Zbor narodne garde u Slatini čiji pripadnici zajedno s policijom u početku osiguravaju važne objekte. Dana 05. kolovoza, 1991. godine, temeljem zapovjedi Ministarstva obrane, pristupa se osnivanju 64. samostalnog bataljuna na čelu s ratnim zapovjednikom Ivanom Roštašem. Pojačavaju se redovi policijskih snaga i tako parira sve brojnijim četničkim jedinicama na Papuku. Zbog nedostatka naoružanja i vojne opreme, 64. samostalni bataljun ZNG nije se mogao formirati prema formaciji već se formirao samo uski dio bataljuna s oko 50-ak pripadnika s tendencijom rasta kako je nabavljano naoružanje i oprema. Tendenciju rasta bataljuna povećavala su zauzimanja vojarni bivše JNA i dolaskom do većeg broja naoružanja. Zauzimanjem vojarne u Podravskoj Slatini i karaula Zanoš kod Kapinaca i Bobrovac kod Noskovaca, 16. i 17. rujna 1991. godine, došlo se do dovoljne količine naoružanja i 64. bataljun ZNG formiran je prema formaciji. To je bilo presudno u obrani grada i jedine cestovne i željezničke komunikacije istočne Slavonije s drugim dijelovima Hrvatske. Sustavno se rješavaju i kadrovska postavljenja vojno stručnih osoba u organizaciju ustroja i sustavu vođenja i zapovijedanja. Za zapovjednika 64. samostalnog bataljuna dolazi Željko Žeželj, za zamjenika Ivan Roštaš, a za zapovjednika obrane grada Ladislav Bognar. Samim rastom postrojbe postavljaju se i drugi časnici koji imaju sposobnosti i znanja za organizaciju, vođenje i zapovijedanje. Kako se pritisak četničkih i drugih zločinačkih agresorskih snaga na području Općine Podravska Slatina uvećavao u rujnu i listopadu 1991. godine, 64. samostalni bataljun opremljen je i popunjen, a posebno treba istaći formiranje topničke baterije. Oslobađanje vojarne i karaula te pomicanje prve crte bojišnice duboko prema neprijatelju dva su najvažnija trenutka do osnivanja 136. brigade HV. 64. samostalni bataljun ZNG-a nije imao zadaću oslobađanja brdskog dijela bivše Općine Podravska Slatina, već je njegova zadaća bila obraniti grad i jedinu prometnicu prema istočnoj Slavoniji, što je i uspio uz pomoć svojih susjeda, jer ne smijemo zaboraviti da je Slatina trebala biti središte SAO zapadne Slavonije (drugi Knin). Do formiranja 136. brigade HV-a, 64. samostalni bataljun ZNG-a bio je već dobro naoružana i opremljena postrojba s oko 1100 pripadnika koji je mogao uspješno provoditi sve postavljene zadatke. U funkciji rasta Oružanih snaga RH, formiranju HV-a kao jedinstvene oružane sile RH i formiranju Operativne zone Osijek kao jedinstvenog zapovjedništva HV za područje Slavonije i Baranje, a sukladno izvršenim pripremama po borbenoj zapovijedi od 20. rujna 1991. godine, prišlo se formiranju novih brigada HV-e i samostalnih rodovskih jedinica u Vukovaru, Vinkovcima, Đakovu, Slavonskome Brodu, Novoj Gradiški, Našicama, Podravskoj Slatini i Slavonskoj Požegi. Kako 64. samostalni bataljun ZNG nije bio formacijski osposobljen za izvršenje napadnih bojnih djelovanja, bilo ga je potrebno formacijski pojačati u materijalnom i ljudskom potencijalu do razine brigade HV-a koji će imati manevarske i paljbene potencijale za uspješno izvršenje napadnih bojnih aktivnosti. Sukladno navedenom Ministar obrane RH izdao je zapovijed 21. listopada 1991. godine temeljem naredbe vrhovnoga zapovjednika Oružanih snaga RH za formiranje i popunu 136. brigade HV "R". Operativna zona Osijek je u suradnji sa zapovjedništvom 64. samostalnog bataljuna i nositeljem formiranja Željkom Žeželjom, te povjerenikom vlade RH za Podravsku Slatinu odredila zapovjednika brigade i ostale časnike. Po dobivenoj zapovijedi prišlo se, preko Sekretarijata za narodnu obranu, preustroju 64. samostalnog bataljuna ZNG u 136. brigadu HV "R". Kompletan preustroj i potrebita popuna završen je do 28. listopada 1991. godine kada se ugasio mobilizacijski razvoj 64. samostalnog bataljuna ZNG i otpočeo mobilizacijski razvoj 136. brigade HV "R" Podravska Slatina. 136. brigada HV "R" imala je sljedeću formaciju: -zapovjedništvo (ratni zapovjednik Josip Černi) - ured zapovjednika - osiguranje zapovjedništva - vod veze - izvidnički vod - vod ABKO - vod vojne policije - 3 bataljuna - inženjerijski vod - protuoklopna satnija - topnička baterija - samohodna baterija 90 mm - baterija MB 120 mm - baterija PZO - pozadinska satnija. S takvim ustrojem, kvalitetnim zapovjednim i ljudskim potencijalom, opremljenošću, manevarskim i paljbenim mogućnostima, uz potrebu obučavanja, stvoreni su svi preduvjeti za postrojbu koja može uspješno izvršavati napadne bojne aktivnosti. Od svoga formiranja pa do ukidanja mobilizacijskog razvoja 136. brigada HV (31. srpnja 1992. godine) provodila je svoj ratni put širom Slavonije. Od toga puta izdvajamo: - od 28. listopada do 24. studenoga 1991. godine preuzela je crtu bojišnice od 64. samostalnog bataljuna ZNG i vrši aktivnu obranu uz obuku postrojbi; - od 25. studenog do 15. prosinca 1991. godine vrši napadne vojne aktivnosti u okviru operacije oslobađanja zapadne Slavonije; -od 15. prosinca do 26. prosinca 1991. godine poslije protjerivanja neprijatelja s područja Općine Podravska Slatina tjera neprijatelja kroz općine Slavonska Požega ( Zvečevo-Kamensko) i Pakrac ( Bučje); - od 26. prosinca 1991. do 15. siječnja 1992. godine vrši pretres terena i osiguranje izlaza na oslobođenim dijelovima zapadne Slavonije na području općina Podravska Slatina, Slavonska Požega i Pakrac; - od 16. siječnja do 06. ožujka 1992. godine 136. brigada odlazi na istočno slavonko ratište i obavlja zadaće u donjoj liniji obrane ( Harkanovci -Vučkovac); - od 07. ožujka do 17. travnja 1992. godine postrojba s jednom bojnom izvršava zadaću u okviru operacije "Dunav" na desnoj obali rijeke Drave u području Petrijevci-Nard; - od 14. travnja do 28. travnja 1992. postrojba odlazi s jednom bojnom na posavsko ratište i smještena je u pozadini u području Čaglina; - od 29. travnja do 26. lipnja 1992. godine postrojba odlazi na istočno slavonsko ratište i preuzima crtu obrane na Vinkovačkom ratištu od 3. gardijske brigade u području Borinaca;- od 27. lipnja do 31. srpnja 1992. godine postrojba se kompletno vraća u Podravsku Slatinu i obavlja zapovjeđene radnje na ukidanju mobilizacijskog razvoja postrojbe. Tijekom Domovinskoga rata poginula su i nestala 34 naša branitelja, 148 ih je ranjeno, a naša je brigada imala gotovo 2500 branitelja. Za ukazano junaštvo njezinih pripadnika u Domovinskome ratu 136. brigada HV ‘'R'' odlikovana je Redom Nikole Šubića Zrinskog, a Grad Slatina proglašen je Gradom junakom hrvatskog Domovinskog rata, a naša je brigada odlikovana i Zlatnom plaketom Grada Slatine. Izvor: Virovitica.net   [embed]https://www.youtube.com/watch?v=CNbzucMpwwQ[/embed]