KARAMARKO DEMANTIRA: Ne postoji ultimatum MOST-u za imenovanje Brkića

PRVI potpredsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izjavio je u subotu u Omišu da nije bilo ultimatuma HDZ-a prema Mostu glede kandidature Milijana Brkića za ministra branitelja i da takve informacije u medijima netko izmišlja. „Ne postoji ultimatum (o Brkićevoj kandidaturi), to je netko izmislio. Mi na taj način ne komuniciramo s Mostom, uvijek razgovaramo, pregovaramo – ponekad i nije lako, ali se uvijek dogovorimo. Prema tome, niti dajemo ultimatum niti prihvaćamo ultimatum,“ izjavio Karamarko u subotu navečer novinarima u Omišu, gdje je nazočio obilježavanju 26. obljetnice osnutka HDZ-a u tom gradu. Europska komisija je rekla što misli Milanovićevoj Vladi Komentirao je i izjavu predsjednika SDP-a Zorana Milanovića koji je ustvrdio kako izvještaj Europske komisije o stanju u državi ‘nije loš’ U izvješću Europske komisije bivšoj se Vladi zamjera da prošle godine nije implementirala preporuke EU-a, podsjetio je Karamarko, rekavši da je EK time rekla što misli o bivšoj Vladi. Milanović misli „da smo svi malo uvrnuti, ali Europska komisija je rekla sve što je mislila o njegovoj Vladi – upravo kroz izvješće. Dakle, od šest točaka i mjera oni su uspjeli implementirati samo jednu, i nisu ništa radili“, naglasio je Karamarko, dodavši da je Milanović državu doveo na rub gospodarske propasti. „Milanović je čovjek koji je izgubio sve izbore ali nije to problem, nego je problem u tome što je on Hrvatsku doveo na rub propasti u gospodarskom smislu,“ kazao je Karamarko, dodavši da će Oreškovićeva Vlada sada morati ispravljati puno “njihovih grešaka, neznanja i neangažiranja”. Upitan kako komentira Milanovićevu izjavu da ne bi bio ostvaren rast u slučaju da je njegova Vlada slijedila naputke Europske komisije, Karamarko je kazao: „Ma, pustite Milanovića. Što on izjavljuje, zapravo me ne zanima, to treba više zanimati članove SDP-a, jer Milanović je sada u predizbornoj kampanji i često kaže što ne stoji“. Vezano za navode Europske komisije da je iz Hrvatske iselilo 15.000 ljudi, a ne 100.000, koliki su podaci iz HDZ-a, Karamarko je kazao da je samo u Njemačku iselilo 93.000 Hrvata. Taj je broj minimalno 100.000, samo u Njemačku je iselilo 93.000 Hrvata. Što priča Europska komisija, ja ne znam, ili je to interpretacija Milanovića i njemu sličnih – nekog iz EK, kazao je Karamarko. Prvi potpredsjednik Vlade također je potvrdio da će se u državnom proračunu smanjiti sredstva za troškove Ureda predsjednice Republike, rekavši kako će „svi dobiti manje,“ jer rashodovna strana mora biti prilagođena praktičnim poticajima. Na upit novinara kakva će biti sudbina Ureda bivšega predsjednika Stjepana Mesića, Karamarko je odgovorio: “Mislim da je u popriličnoj opasnosti. Blago rečeno.“ Vezano za to koliko će se na taj način uštedjeti, kazao je – nekoliko milijuna kuna godišnje. Izvhgelička kriza: Hrvatska će zaštititi svoje granice Osvrćući se na izbjegličku krizu Karamarko je upozorio da će se dolaskom toplijih dana sve više ljudi pogođeni ratom usmjeravati prema Europi, koja, ocijenio je, nema zajednički plan, strategiju i taktiku za rješavanje tog problema. Naglasio je da će Hrvatska učiniti sve da zaštiti svoje granice, građane i sigurnost. „Nisam od onih koji će govoriti kako mi nećemo staviti vojsku i ne znam što… Mi ćemo napraviti sve što bude potrebno da zaštitimo svoje granice, građane i sigurnost naše domovine, sudjelujući u svim humanitarnim aktivnostima koje su potrebne da bi se zbrinulo te nesretne ljude,“ kazao je. Na novinarski upit boji li se zatvaranja granica zbog izbjegličke krize i raspada europskog sustava rješavanja tog problema, Karamarko je poručio:“Moramo biti spremni na sve.“ Komentirao je i najavu Ivice Jurjevića da će se kandidirati za predsjednika HDZ na skorašnjim unutarstranačkim izborima, kazavši kako je to u redu. „Mi smo Hrvatska i ‘demokratska’ zajednica i normalno je da kandidiraju ljudi koji imaju ambicija – nemam tu što reći što bi bilo spektakularno,“ rekao je Karamarko, podsjetivši kako je i on na izborima u HDZ-u prije četiri godine izabran za predsjednika u konkurenciji pet kandidata.