Vijesti Najčitanije

Klemm: Vesna Teršelič jasno mora reći čije stavove zagovara

Klemm: Vesna Teršelič jasno mora reći čije stavove zagovara
"Prvo misliš da je na tvojoj strani, ali uvijek dođe 'ali' na kraju", poručio je za direktno.hr Josip Klemm komentiravši posljednje izjave voditeljice Documente o Domovinskom ratu Vesna Teršelič, voditeljica Documente, centra za suočavanje s prošlošću, u razgovoru za Večernji list u subotu izjavila je da razumije branitelje, ali je dala nekoliko izjava koje će zasigurno uzbuniti dobar dio hrvatske javnosti. Reakciju smo potražili u Savskoj gdje branitelji prosvjeduju gotovo tri mjeseca. "Ne možemo ignorirati prosvjed koji tako dugo traje. Već na samom početku, nažalost, umrla je braniteljica Nevenka Topalušić, uvjeti pod šatorom zaista su jako teški i očito je da su problemi tih ljudi stvarni", rekla je Teršelič, no nije ostala na tome. "Kad je riječ o Hrvatskoj, govorimo o kompleksnom karakteru rata koji je istovremeno bio agresija, ali je imao neke elemente građanskog rata", nastavlja i dodaje da se to ogleda po stradalim civilima i ratnim zarobljenicima čiji su počinitelji bili pripadnici Hrvatske vojske. Izraz Domovinski rat koristi samo u komunikaciji. "...ali sam isto tako svjesna da prezentira rat samo u onom obrambenom dijelu, u kojem je riječ o agresiji na RH. Izgovarajući Domovinski rat, ne govorim o sudbini mnogih ljudi koji su ubijeni i nestali, čija su prava povrijeđena pa njihove obitelji i danas traže priznanje patnje". Izjavila je da su akcije Oluja i Bljesak za rezultat imale masovno iseljavanje srpskog stanovništva. "Vojnu operaciju to ne stavlja ni u kakav poseban položaj, ali stavlja u vrlo jasan kontekst tadašnje političko vodstvo koje je vodio predsjednik Tuđman i uopće nema sumnje da se u godinama nakon Oluje i Bljeska sprečavao povratak Srba...Kao što Vukovarci pate kad na ulici susreću ljude koji su ih zlostavljali, mučili i silovali, isto tako pate i one obitelji Srba ubijenih u Oluji, za koje nitko nije odgovarao", rekla je Teršelič. Klemm: Uvijek ima taj "ali" Za odgovor što o tvrdnjama Vesne Teršelič misle branitelji, okrenuli smo se prema Savskoj. Josip Klemm, jedan od vođa braniteljskog prosvjeda, smatra kako Teršelič stalno miješa stavove. "Ti stavovi su nejasni, malo su ovakvi, malo onakvi. Ona je rekla da su braniteljski problemi stvarni, ali mogla se i prije oglasiti. Mi na svojim zahtjevima ovdje ustrajemo već gotovo tri mjeseca, a ovdje ćemo biti još i godinu dana ako je potrebno. Ne borimo se mi za one koji imaju, nego za branitelje prema kojima država nije ispunila svoju obvezu, od onih koji su razvojačeni, da ne govorimo o obiteljima poginulih branitelja", tvrdi Klemm. Dodao je kako Vesna Teršelič mora jasno reći čije stavove zagovara, a da branitelji pred Ministarstvom ne zagovaraju stavove, nego istinu. "Nažalost, kod nje uvijek postoji taj 'ali', kao i kod Ive Josipovića i Zorana Milanovića. Kod njih nema stava, uvijek je 'ali' na kraju, kao kada su oslobođeni generali Markač i Gotovina. Uglavnom, tako oni uvijek postavljaju teze, prvo misliš da su na tvojoj strani, ali onda dođe taj 'ali' na kraju", nastavlja Klemm. Predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata dodao je da Teršelič kroz taj 'ali' ne poznaje istinu koja se dogodila 90-ih godina, a da su ono o čemu ona govori individualna djela. Nevjerojatnim smatra da je u tekstu spomenula i postotke. Navela je da su oko 80 posto zločina počinile JNA i srpske postrojbe. "Uz dužno poštovanje prema svemu što je radila, mislim da joj hrvatski branitelji ne mogu vjerovati. Ona se stalno postavlja kao posrednik, međutim, ona nije autoritet za to, a mi i sami možemo komunicirati s vlastima", smatra branitelj. Kad bi već birao posrednika, Klemm je zaključio da bi prije u toj ulozi vidio Ivana Zvonimira Čička, predsjednika Hrvatskog helsinškog odbora, koji je prema njemu veći autoritet za to s obzirom da je HHO od početka bio uz hrvatske branitelje. Izvorni članak možete pogledati OVDJE  
#Josip Klemm #Vesna Teršelić #Documenta

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.