Kod mnogih branitelja razvio se osjećaj da 'ne pripadaju nikome', evo kako Medved to planira promijeniti

Osnaživanje područnih jedinica predviđeno je i novim Zakonom o hrvatskim braniteljima koji je stupio na snagu 14. prosinca. Cilj ovog poteza, kako nam tvrdi izvor iz Ministarstva, kvalitetnija je briga za braniteljsku populaciju. Naime, kada je 2001. godine izvršen preustroj državne uprave te tadašnji odjeli za skrb Ministarstva pripojeni uredima državne uprave u županijama, došlo je do prekida protoka informacija između braniteljske populacije i Ministarstva, a centri za psihosocijalnu pomoć bili su jedina mjesta gdje su korisnici mogli dobiti savjetodavnu pomoć u ostvarivanju svojih prava. Čak su i određena znanja, informacije i ručno vođene evidencije djelatnika Odjela za skrb bile nepovratno izgubljene budući da su oni s vremenom raspoređivani na druge poslove. Ukinuo ih Pančić Podsjetimo, SDP-ov ministar branitelja Ivica Pančić 2001. ukinuo je županijske odjele Ministarstva i od tada nema tijela koje može kvalitetno brinuti o braniteljima po županijama. Cilj aktivnosti Ministarstva hrvatskih branitelja sada je osnažiti županijske jedinice i stoga je i raspisan natječaj za niz radnih mjesta. Radi se, dakle, o zapošljavanju u interesu povećane skrbi države i društva za braniteljsku populaciju. Najnovije aktivnosti Ministarstva za cilj imaju poboljšanje psihosocijalne i savjetodavne pomoći braniteljima diljem Hrvatske, a kako bi im se omogućilo što kvalitetnije uključivanje u društveni, pa i poslovni život. Novih 28 djelatnika Ministarstva hrvatskih branitelja radit će u Zagrebu, Sisku, Karlovcu, Slavonskom Brodu, Osijeku, Vukovaru, Krapini, Varaždinu, Čakovcu, Bjelovaru, Koprivnici, Virovitici, Požegi, Gospiću, Rijeci, Puli, Šibeniku, Zadru, Splitu i Dubrovniku. Racionalizacija državne uprave Ministarstvo nove djelatnike, uglavnom visoke školske spreme, zapošljava na neodređeno, djelomično prema klauzuli dva za jednog djelatnika, čime se vodi računa i o racionalizaciji broja zaposlenih u državnoj upravi. Ipak, u ovom slučaju treba imati razumijevanje za širenje tima Ministarstva branitelja jer se u proteklom razdoblju kod mnogih stradalnika Domovinskog rata razvio osjećaj kako „ne pripadaju nikome“ budući da u poslijeratnom razdoblju nakon demobilizacije ili umirovljenja stradalnika nije došlo do potpune resocijalizacije. Čak i danas hrvatski branitelji ističu kako se na lokalnoj razini nemaju kome obratiti i za sve što trebaju obraćaju se izravno Ministarstvu. Centri za psihosocijalnu pomoć djeluju na županijskoj razini od 1995. u sklopu Nacionalnog programa psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata, Drugog svjetskog rata i povratnicima iz mirovnih misija te predstavljaju okosnicu sustava psihosocijalne skrbi. U njima su honorarno angažirani stručnjaci različitih profila - psiholozi, socijalni radnici, psihijatri, pravnici te ostali stručnjaci društveno-humanističkog usmjerenja koji savjetodavnu pomoć i psihosocijalnu podršku pružaju stacionarno kroz dežurstva i savjetovališta u prostorijama centara u popodnevnim satima i mobilno kroz timske posjete domu i obitelji. Stacionarni rad uključuje individualno psihosocijalno savjetovanje s naglaskom na ublažavanje posljedica traumatskog iskustva, olakšavanje prilagodbe novonastalim situacijama te postizanje socijalne promjene s ciljem poboljšanja životnih uvjeta, pravnu pomoć i informiranje o svim aktivnostima i programima koje provodi Ministarstvo. Mobilni timovi obavljaju hitne posjete domu i obitelji branitelja u slučajevima pro-suicidalnih izjava korisnika, smrti, izrazito lošeg socio-ekonomskog i/ili zdravstvenog stanja te stambenih izvida u cilju ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje. Područne jedinice ustrojene su 2006. godine na način da se umjesto većeg broja honorarnih stručnih suradnika u centrima za psihosocijalnu pomoć, u područnim jedinicama u statusu državnih službenika angažiraju osobe na puno radno vrijeme kako bi profesionalizirali i unaprijedili kvalitetu usluga te osigurali ekonomičnije i duže radno vrijeme svakog pojedinog centra. U njima samostalni izvršitelji pružaju stručnu i pravnu pomoć hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji u ostvarivanju statusnih prava te svih onih prava koja proizlaze iz zakona i programa koje provodi Ministarstvo. Premda područne jedinice podrazumijevaju ured u svakoj županiji do sada je u samo 13 županija bio zaposlen po jedan djelatnik izuzev PJ Split s dvije djelatnice. Osnaživanje područnih jedinica Kao bitan problem, doznajemo iz izvora u Ministarstvu branitelja, uočava se nepostojanje aktivne legitimacije djelatnika sadašnjih područnih jedinica i centara za PSP na županijskim razinama kod samih hrvatskih branitelja i stradalnika, a posebice kod regionalne i lokalne vlasti. Naime, bez pravne osobnosti, područne se jedinice i centre za PSP, te djelatnike i honorarne suradnike percipira kao pripadnike udruga ili volontere, odnosno zagovaratelje interesa bez stvarnog utjecaja i instrumenata djelovanja na lokalnoj razini. Novim Zakonom o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji predviđeno je osnaživanje područnih jedinica Ministarstva hrvatskih branitelja te su jasno propisane aktivnosti koje provode područne jedinice, s ciljem unapređenja pružanja pomoći korisnicima u ostvarivanju njihovih prava i rješavanju različitih problemskih situacija na lokalnoj razini, uz uključivanje svih relevantnih institucija (uključujući i udruge iz DR), u sredini u kojoj korisnik boravi. Na taj način želi se postići učinkovitije i dostupnije ostvarivanje prava za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelj. Prema novom Zakonu o hrvatskim braniteljima područne jedinice zadužene su za pružanje stručne, savjetodavne i primarne pravne pomoći u svezi s ostvarivanjem prava iz ovoga Zakona i u svezi s korištenjem programa i projekata Ministarstva, sudjelovanje u provedbi i praćenje provedbe nacionalnih programa i strategija za poboljšanje kvalitete življenje i zdravlja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji iz nadležnosti Ministarstva, sudjelovanje u organizaciji rada i praćenju rada centara za psihosocijalnu pomoć, obavljanje izvida odnosno očevida potrebnih za ostvarivanje prava iz ovoga Zakona, obilazak korisnika programa iz nadležnosti Ministarstva i prikupljanje podataka o potrebama korisnika, kap i redovitu suradnju s udrugama iz Domovinskog rata na županijskoj razini radi organiziranja obilježavanja obljetnica ratnih događanja i stradanja hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu, obilježavanja prigodnih datuma, hodočašća i odavanja počasti smrtno stradalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata. Područne jedinice trebaju surađivati i s nadležnim institucijama na lokalnoj i županijskoj razini radi pružanja potpore hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji u ostvarivanju statusnih i drugih prava, voditi evidencije o hrvatskim braniteljima i stradalnicima iz Domovinskog rata koje sadrže podatke u svezi s njihovim socioekonomskim i zdravstvenim prilikama, te evidencije o korisnicima programa i projekata iz nadležnosti Ministarstva na svojem području djelovanja. Uz to sudjeluju i u postupku kontrole i analize namjenskog trošenja sredstava ostvarenih kroz potpore Ministarstva. dm/direktno.hr