Koliko je potpisa potrebno za referendum - ima li Hrvatska 3,75 ili ipak 4,5 milijuna birača?

Koliko je potpisa potrebno za referendum? Imamo li 3,75 ili ipak 4,5 milijuna birača? Ili - po potrebi? Sva ta i brojna druga pitanja krenula je nakon što je predsjednik saborskog Odbora za Ustav zaključio kako inicijativi 'U ime obitelji' treba 450, a ne 380 tisuća potpisa za referendum o izmjeni Ustava zbog definicije braka. Nakon jučerašnjeg razgovora za Dnevnik.hr, u kojemu je predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin (SDP),  među ostalim,rekao da inicijativa 'U ime obitelji' treba prikupiti više od 450 tisuća potpisa za referendum o definiciji braka kao isključivoj vezi muškarca i žene,povela se rasprava. Grbin (SDP): 'Nikad neću dići ruku za takvu inicijativu' U medijima, na društvenim mrežama, među nevladinim udrugama, onima koji daju podršku i protivnicima inicijative 'U ime obitelji',pa i na saborskim hodnicima raspravlja se o tome kako se i u kojoj prilici određuje broj birača,odnosno kako znati koliko ih Hrvatska točno ima, te kako u toj situaciji znati koliko je 10 posto od ukupnog broja birača? 'Neka mišljenje daju dva pravnika, neka budu i tri mišljenja. Imate Ustav i imate Zakon o registru birača i u njima je sve više nego jasno napisano', kratko je komentirao SDP-ov Peđa Grbin. >>'Uvjereni smo da ćemo prikupiti i više od 450 tisuća potpisa!' Na pitanje kako bi glasao da se taj referendum o braku održi, kaže. 'Članak 75. Ustava kaže da moj mandat saborskog zastupnika nije obvezujuć i nikada neću dignuti ruku za jednu ovakvu inicijativu', kratko je poručio predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin (SDP). Šeks (HDZ):'Oni koji ne žive u Hrvatskoj ne ulaze u kvotu od 10 posto birača' Potpredsjednik saborskog Odbora za Ustav Vladimir Šeks (HDZ), pojasnio je to - na pravnički način. 'Članak 87. Ustava glasi - ako 10 posto birača u Hrvatskoj zatraži raspisivanje referenduma o promjeni Ustava, referendum će Sabor raspisati. Težište je na 10 posto birača u Hrvatskoj. Stoga se u 10 posto ne uračunavaju oni birači i državljani Republike Hrvatske, koji nemaju prebivalište u RH, dakle oni koji žive izvan Hrvatske ne dolaze u kvotu od 10 posto birača', pojasnio je Šeks. Dragutin Lesar, čelnik Hrvatskih laburista u čitavoj situaciji vidi - zakonske manjkavosti. 'Na ovom primjeru se vidi loša praksa i loše zakonodavno rješenje, jer da imamo kao sve druge države da prvo inicijative s pitanjem idu pred Ustavni sud, koji ga odobrava i onda prikupljaju potpise, jedne dileme sada ne bi bilo. To je odbijeno da se može manipulirati brojem potpisa', zaključuje Lesar. Stručnjaci:'Na državnom referendumu svi imaju biračko pravo' Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a pojasnio je zašto je došlo do rasprave o broju birača, te kako izračunati i za ubuduće koliko je potrebno potpisa prikupiti za uspješnost referendumskog pitanja. 'Stvar je vrlo jednostavna. U Ustavu piše da trebate prikupiti 10 posto od ukupnog broja birača. Prema novom Zakonu o registru birača taj ukupan broj se nalazi u registru birača, a onda kada su svaki izbori, onda se iz tog registra birača u popis birača izlistavaju osobe koje imaju biračko pravo. Tu se gleda broj u registru birača, a prema nekim  informacijama, zadnji potvrđeni je bio za EU referendum, prema starom zakonu i tada je broj bio 4 milijuna i 500 tisuća, znači 10 posto je 450 tisuća. Na državnom referendumu, bio on pokrenut od strane države ili strane građana, imaju svi biračko pravo. Ako nemate prebivalište u Republici Hrvatskoj vi imate pravo glasati na državnom referendumu. Ako imate pravo glasati na referendumu, onda imate i pravo potpisati za taj referendum, pa onda se traži i vaš potpis i on ulazi u tu brojku od 450 tisuća ljudi', pojasnio je izvršni direktor GONG-a Zelić. Ustavnopravni stručnjak Branko Smerdel smatra kako javnost nije bila dobro informirana. 'Mene čudi da morate primijeniti Ustavnu odredbu, koja kaže da mora biti 10 posto od ukupnog broja birača, a ukupni broj je ono što je registrirano u popisima birača. Međutim iz toga proizlazi da smo bili krivo informirani o tome što je učinjeno. Da je izbrisano oko 700 tisuća iz biračkih popisa', smatra Smerdel. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE