Konstituirajuća sjednica Sabora: Situacija kakva se ne pamti!

Novi saziv Hrvatskog sabora okuplja se danas na konstituirajućoj sjednici, u okolnostima kakvih nije bilo u četvrt stoljeća modernog saborovanja, budući da je još nepoznato tko ima većinu u parlamentu. Sabor ima 151 zastupnika, na izborima ih je najviše - 59, osvojila HDZ-ova Domoljubna koalicija, no SDP-ova koalicija Hrvatska raste je, nakon nekoliko dana, na konzultacije s predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović došla s potporom 66 zastupnika. Ni to, međutim, nije dovoljno za parlamentarnu većinu koja bi izabrala vladu, za koju se traži potpora 76 zastupnika. Za tu su brojku velikim koalicijama nužni glasovi zastupnika Mosta nezavisnih lista, koji je na izborima dobio ukupno 19 mandata, no nakon "osipanja" ostao je na 15 zastupnika u svom klubu. S namjerom da osiguraju konstituiranje Sabora pregovarači Mosta bili su danas u SDP-u, a potom i u HDZ-u, gdje su, po neslužbenim informacijama, ponudili da dvije stranke kao predsjednika Sabora podrže njihova Roberta Podolnjaka. Neslužbeno se doznaje kako im je SDP odgovorio pozitivno, ali kako u HDZ-u nisu skloni takvoj ideji. Naime, iz HDZ-a se neslužbeno moglo čuti kako konstituiranje Sabora samo po sebi ništa ne znači, ako u budućnosti ne mogu računati na "kombinaciju" s Mostom, ali bez SDP-a. Budući da im Most nije odgovorio na izravno pitanje pod koji bi uvjetima to bilo moguće, vjerojatno je da će ta stranka na klubu zastupnika neposredno prije sjednice Sabora odbiti Mostovu ponudu. Ostanu li pri današnjim najavama, Most neće pristati da se predsjednik Sabora iz njihovih klupa izabere samo uz podršku SDP-a pa je za očekivati da će dvije velike stranke ići s vlastitim kandidatima za predsjednika. U SDP-u se u tom kontekstu spominje dosadašnji predsjednik Josip Leko, a u HDZ-u dosadašnji potpredsjednik Sabora Željko Reiner. Teško je, međutim, predvidjeti hoće li se Sabor konstituirati, odnosno izabrati predsjednika. Izbor predsjednika, naime, mora predložiti najmanje jedna trećina, odnosno 51 zastupnik, a ako to učine i HDZ i SDP, po Poslovniku se glasuje tajno. Zastupnici Mosta su, međutim, najavili kako će tražiti javno glasovanje, što se mora provesti ako to zatraži najmanje 15 zastupnika. Zatraži li Most javno glasovanje, o njihovu će prijedlogu odlučiti većina nazočnih zastupnika, pod uvjetom da se na sjednici okupi kvorum, odnosno najmanje polovica izabranih zastupnika. Do Sabora za sada službeno nije stigao ni jedan prijedlog za imenovanje novog predsjednika. U sjeni tih političkih nepoznanica, stručne saborske službe pripremaju sjednicu, dotjeruje se sabornica i saloni u kojima će se dočekati gosti. Za sada je poznato da su 32, od 151 zastupnika, podnijeli zahtjeve za mirovanjem mandata zbog obnašanja nespojivih dužnosti, 18 iz SDP-a, sedam iz HDZ-a, pet iz HNS-a, te po jedan iz HDSSB-a i Bandićeve Stranke rada i solidarnosti. Leko će 'otvoriti' zasjedanje, pozdraviti okupljene zastupnike i goste, te nakon ostalih formalnosti prijeći će se na izbor predsjednika Sabora. Kako će to izgledati, koliko će kandidata biti i kakav je mogući ishod, odgovor će donijeti četvrtak. Izbori za Sabor održani su 8. studenoga, relativni pobjednik je HDZ-ova koalicija sa 59 zastupničkih mandata, SDP-ova je osvojila 56, Most nezavisnih lista 19, IDS sa partnerima tri, HDSSB i Bandićeva Stranka rada i solidarnosti po dva zastupnika, dok po jednog imaju Reformisti Radimira Čačića i Živi zid. U Sabor je izabrano i osam zastupnika nacionalnih manjina. Izabrane su samo 23 zastupnice, najmanje u posljednjih 15 godina, prosječna starost svih izabranih zastupnika je 49 godina. Prethodno parlamentarno iskustvo ima 75 izabranih zastupnika, po prvi put u Sabor dolazi njih 76.