Kontraskup branitelja: Jadovno je velikosrpska povijesna krivotvorina

Biondić je uoči komemoracije osporio podatke da je u kompleksu koncentracijskog logora Jadovno pobijeno četrdesetak tisuća Srba, Židova i pripadnika drugih naroda Uoči komemorativnog skupa Dan sjećanja na Jadovnu 1941., dva kilometra dalje kod Spomen-križa vitezovima Velebitskog ustanka 1932., u nedjelju je treću godinu za redom održan kontraskup Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi i Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata grada Rijeke i Gospića. Komemorativni skup organiziraju Srpsko narodno vijeće, Koordinacija židovskih općina RH, Eparhija gornjo-karlovačka i Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, kao dan sjećanja na koncentracijski logorski sustav Jadovno 1941., koji je, uz jasenovački logor, najveće je stratište ubijenih za vrijeme NDH. Mile Biondić, predsjednik riječkog UHDDR-a grada Rijeke, poručio je kako iz udruga izražavaju žaljenje zbog žrtava ustaškog logora, ali i napominju kako su nakon Drugog svjetskog rata na ovom mjestu pobijeni u brojnim jamama i mnogi Hrvati s Bleiburga i križnih puteva, "pa bi valjalo utvrditi i njihovu sudbinu i broj". "Prošle je godine na komemoraciji biskup Mile Bogović uputio poziv da se istraže okolnosti stradanja, ali istraživanje istine do danas nije počelo, niti su činjenice znanstveno utvrđene. Stoga ponovno pozivamo i prozivamo institucije hrvatske države da osiguraju financijska sredstva i provedu znanstveno istraživanje da bi se utvrdio točan broj žrava", rekao je Biondić. Biondić je osporio podatke da je u kompleksu koncentracijskog logora Jadovno pobijeno četrdesetak tisuća Srba, Židova i pripadnika drugih nacija, uz tvrdnju da je to "velikosrpski mit kojeg potpomažu i pojedinci našeg naroda", zbog čega zahtijeva da se to proglasi "povijesnom krivotvorinom“. Na upit Hine o njegovim saznanjima o broju žrtava u Jadovnom, odgovorio je kako branitelji smatraju da se brojevima manipulira, da je puno manje žrtava u Jadovnom, te da država to mora istražiti. Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Rijeke i Bilaja-Gospić su 2013. godine postavili ploču na podignutom spomen-obilježju Stjepana Devčića, žrtvi Velebitskog ustanka na žandarmerijsku stanicu Kraljevine Jugoslavije u Brušanima 1932. godine, te ga na toj ploči nazivaju "prvom žrtvom srbo-četničkog terora". Velebitski ustanak nazivaju “prvim ustankom protiv velikosrpskog monarho-fašizma i okupacije 1918.-1941. kojim je zapaljena prva iskra hrvatske državne samostalnosti, a koja je nakon sloma četničko-jugo-komunističke agresije ostvarena u Domovinskom ratu". Predstavnici braniteljskih udruga koji sudjeluju u kontraskupu su transparentom, na kojem piše "Pijetet žrtvama – Da! Četničko-komunističkom antifašizmu – Ne!", prepriječili cestu i prolaz do komemorativnog skupa izaslanstvima i posjetiteljima, ali ih je policija ubrzo uklonila s ceste. Srpsko narodno vijeće, kojim predsjeda Milorad Pupovac, je u svom pozivu na komemoraciju, na kojem će sudjelovati i hrvatski državni vrh, navelo da se na kontraskupu negira počinjenje genocida, a da te stavove povijesnog revizionizma "mediji prenose bez kritičkog odmaka".