Korona u Rijeci udvostručila broj studenata sa suicidalnim mislima. Stručnjaci: ‘Strah nas je što će biti dalje’

Čak 12,7 studenata Sveučilišta u Rijeci imalo je suicidalne misli u prvom »lockdownu«. Ozbiljnu depresiju izrazilo je njih 19,6 posto, a 23,9 ozbiljnu anksioznost. 

Čak 12,7 studenata Sveučilišta u Rijeci imalo je suicidalne misli za vrijeme prvog »lockdowna«, a to je gotovo dvostruko više od uobičajenog.

Istovremeno 19,6 posto studenata izrazilo je visoku ili ozbiljnu depresiju, a 23,9 visoku ili ozbiljnu anksioznost – podaci su to koje je jučer na znanstvenoj konferenciji »COVID-19 poruke« iznijela voditeljica Sveučilišnog savjetovališnog centra prof. dr. Ivanka Živčić Bećirević.

Istraživanje čiji je cilj bilo utvrditi kako su se studenti nosili s pandemijom i lockdownom obuhvatilo je 923 studenta u dobi od 19 do 28 godina s različitih riječkih fakulteta, a dobiveni podaci u skladu su sa sličnim svjetskim istraživanjima. 

 Pandemija COVID-19 donijela je puno iznenadnih promjena u studentskom akademskom i svakodnevnom životu kojima su se morali prilagoditi u vrlo kratkom vremenu. Mnoga sveučilišta širom svijeta izvještavaju o negativnim učincima pandemije na dobrobit studenata. Rezultati koje smo mi dobili u skladu su s rezultatima ostalih svjetskih sveučilišta pa se tako i podaci o povećanju suicidalnih misli podudaraju s ostalim sveučilištima. Naša prethodna istraživanja pokazala su da takve misli ima 7 posto studenata, što nije zanemarivo, ali je značajno manje od novih podataka koji su gotovo dvostruki. Stoga se malo i pribojavamo kakav će trend biti dalje. Ovo je istraživanje bilo usredotočeno na izvore stresa koji su studenti doživjeli tijekom zaključavanja u proljeće 2020. godine i njihove učinke na njihovo psihološko i akademsko funkcioniranje. Identificirali smo četiri skupine izvora stresa.

Posljedice izolacije predstavljaju najjači izvor stresa, nakon kojeg slijedi akademski stres, mogućnost infekcije i obiteljski izvori stresa. Žene sve izvore stresa doživljavaju intenzivnije od muškaraca, a studenti koji su promijenili prebivalište doživljavaju obiteljske probleme i posljedice izolacije stresnije od studenata koji kontinuirano žive sa svojim obiteljima. Pokazalo se da studenti koji nisu promijenili prebivalište bolje akademski funkcioniraju.

Studenti koji su se vratili kući tijekom zaključavanja doživjeli su veći obiteljski stres i veći stres zbog socijalne izolacije, kazala je prof. dr. Živčić Bećirević.

Ujedno je dodala da posljedice izolacije imaju najjači doprinos razini depresije i anksioznosti kod učenika, kao i najsnažniji negativni učinak na njihovo akademsko funkcioniranje. Razina depresije i anksioznosti također su značajni dodatni negativni prediktori akademskog funkcioniranja učenika.

– Rezultati snažno podupiru važnost problema mentalnog zdravlja učenika i potrebu za pružanjem institucionalne podrške, posebno u vrijeme ekstremnog stresa i za one studente koji su se preselili od kuće. Također je važno rano prepoznati prve znakove psiholoških problema, poput anksioznosti i simptoma depresije, kako bi se promoviralo bolje akademsko funkcioniranje i spriječili ozbiljniji i dulji problemi. Preventivne i proaktivne aktivnosti vrlo su važne jer smo otkrili da je 31,48 posto studenata razmišljalo o traženju stručne pomoći tijekom zaključavanja, ali manje od 5 posto zaista je zatražilo pomoć, čak iako im je bila dostupna, jer Sveučilišni savjetovališni centar za vrijeme cijelog lockdowna pružao je pomoć studentima, upozorila je prof. dr. Živčić Bećirević.

Jučerašnja konferencija bila je posljednja u ciklusu od pet znanstvenih konferencija Sveučilišta u Rijeci i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Zavoda za biomedicinske znanosti u Rijeci, a posljednja konferencija bila je posvećena upravo studentima. Najavljujući da će se interdisciplinarni skup okončati izdavanjem dokumenta pod nazivom COVID-19 UNIRI MESSAGES koji će sadržavati zaključke o smjeru i potrebi daljnjih znanstvenih istraživanja i društvenih djelovanja, rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija istaknula je da pandemija ima različite apsekte i pogađa cijelo društvo što je bio i poticaj za organizaciju ciklusa znanstvenih konferencija, dok je akademik Daniel Rukavina istaknuo da je pandemija razotkrila mnoge probleme i ubrzala ideju da se svi moramo boriti za bolji svijet. Na konferenciji je sudjelovala i bivša ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. Blaženka Divjak, koja se osvrnula na otpor prema online podučavanju ustvrdivši da mnoga visoka učilišta i sustavi koriste priliku da ubrzaju digitalnu transformaciju te poboljšaju i pronađu nova rješenja za stare, ali i nove probleme.

Mnogi uvode obuku za učitelje kako poboljšati poučavanje i učenje inovativnim pedagogijama poput preokrenute učionice, učenja temeljenog na radu, učenja temeljenog na problemima, upotrebe analitike učenja za podršku učenicima u riziku od neuspjeha i općenito, smislenoj upotrebi ICT-a, a oni najmudriji u taj proces uključuju studente.