Vijesti Top vijest
Kriminalist Željko Cvrtila o istrazi curenja informacija u aferi s lažnim SMS-ovima
Kriminalist Željko Cvrtila o istrazi curenja informacija u aferi s lažnim SMS-ovima: "Ministar bi trebao prvi otići na poligraf"
Blaž Curić je uhićen u aferi SMS i u istražnom je zatvoru kako ne bi utjecao na svjedoke niti na slobodi ponovio kazneno djelo. Postavlja se pitanje - koliko je ljudi moglo znati da je Franjo Varga pod mjerama?
Kako je vozač zaposlen u Ministarstvu poljoprivrede mogao znati tajne podatke iz istrage i tko mu ih je dojavio? Više o tome doznala je za Dnevnik Nove TV Josipa Krajinović koja je razgovarala s bivšim šefom u krim policiji, magistrom kriminalistike Željkom Cvrtilom.
Kako to ide kad ovakav jedan slučaj dođe u ruke istražitelja, tko su ti ljudi i kako ide cijela procedura?
Istražitelji uglavnom jesu iz MUP-a, iz policije. Rukovodi obično USKOK ili DORH, a tijelo koje dobije, odnosno organizacijska jedinica koja dobije - tamo su dva ili čovjeka, minimalno, koji rade na tom predmetu. Sustav nije posložen kako treba, tu je puno ljudi.
Što to znači, koliko ljudi smije znati s obzirom na tajnost?
Minimalno desetak ljudi koji su u to uključeni, ako ne česti i dvadesetak ili tridesetak ljudi. Zavisi na kojoj se razini odvija matična, temeljna obrada. Ako je to u policijskoj postaji, onda svi znaju do Ravnateljstva, ako je značajan predmet.
Je li to previše ljudi?
To je svakako previše ljudi. Bilo bi bolje da je organizacija drugačije posložena, da se posloži vodoravna organizacija, a ne ova vojna, hijerarhijska. Tu po liniji rada od ravnatelja pa je vjerojatno i ministar s nekim stvarima upoznat, možda ne zna točno o kojim ljudima se radi ali definitivno je upoznat, onda su tu ljudi u odvjetništvu, ljude u OTC-u, ljude koji slušaju te mjere, dakle barem četiri čovjeka kroz 24 sata.
Na sudu?
Pa na sudu je sudac istrage, također. ali to je uglavnom jedan čovjek, eventualno zapisničar i tako dalje. Znači, najveći problem je u MUP-u gdje je veliki broj ljudi kroz hijerarhiju koji su upoznati s tim pogotovo ako se radi o ovako značajnom predmetu.
Otkriti tajne izvide je kazneno djelo, je li tako? Ako ministar zna te podatke, znači li to da je taj netko počinio kazneno djelo otkrivajući podatke ministru ili ravnatelju policije?
Ne, to ne. U toj hijerarhiji ravnatelj svakako može biti upoznat ali, kažem, treba 'pliću' organizaciju raditi, a ne ovako duboku gdje imate ravnatelja, zamjenika, pomoćnika, načelnika službe, odjela, voditelja pa isto tako po policijskim upravama... kroz tu cijelu hijerarhiju informacija putuje i više puta se ona razmjenjuje. Ministar nije taj koji treba znati detalje ali on je zasigurno upoznat s određenim stvarima. Isto tako, ako se ide istraživati sada - kako je došlo i tko je eventualno otkrio taj podatak, onda treba krenuti od ministra.
Ministar bi trebao biti prvi koji bi, primjerice, otišao na poligraf i rekao da je znao za informaciju da vidimo. Nakon toga ne znam tko bi se usudio ispod njega ne otići na poligraf odnosno ne dati informaciju o tome je li i on raspolagao s informacijom i je li istu plasirao van.
Mogu li građani imati povjerenja u sustav?
Kad ovako stalno nešto curi iz sustava, iz policijskog ili državnoodvjetničkog i još se na kraju ne zna otkuda, naravno da ljudi gube povjerenje u takav sustav. Pogotovo kad vide da su značajni predmeti i veliki igrači koji su u igri, znači da oni mogu doći do podataka, novčano, političkim ili nekakvim privatnim vezama, naravno da običan građanin nema povjerenja u sustav. Ja osobno polako gubim povjerenje u takav sustav i mislim da se pod hitno nešto u njemu mora rekonstruirati i promijeniti da se takve stvari ne događaju. Znači, unutarnja kontrola bi sad trebala krenuti, temeljno od poligrafa i sa niz drugih mjera i radnji da se utvrdi i da se konačno sazna tko pušta takve informacije van jer se tako izvidi ne mogu provoditi.
