Kuhar iz Osijeka saznao da ne može biti njegovatelj vlastitom ocu

Nakon što mu je otac krajem lipnja ove godine teško stradao te postao osoba s invaliditetom, njegov sin Bojan Letić (35), kuhar iz Osijeka, odlučio je da će se sam brinuti o ocu koji, kaže, zahtijeva stalnu skrb i pomoć druge osobe.

Apsurdne odredbe

Prvi se put tada susreo s problemima s kojima se redovito susreću obitelji osoba s invaliditetom, prije svega s nizom apsurdnih odredbi koje su ostatku javnosti teško shvatljive: saznao je da ne može postati njegovatelj svojem ocu jer je to pravo namijenjeno isključivo djeci ili supružnicima. - Drugim riječima, otac bi mogao biti njegovatelj meni, ali ja njemu ne mogu? To neću i ne mogu prihvatiti. Odlučan sam da to promijenim te se spremam podnijeti ustavnu tužbu jer sam uvjeren da to nije u skladu s Ustavom i temeljnim ljudskim pravima - kaže Letić, koji je na Facebooku pokrenuo i inicijativu Njegovatelj sin/kći. Naime, postojeći Zakon o socijalnoj skrbi propisuje da status njegovatelja mogu dobiti roditelji djece s najtežim oštećenjima (potpuno ovisna o tuđoj pomoći, u potpunosti nepokretna i uz pomoć kolica itd.), a od lani to je pravo prošireno i na bračne i izvanbračne drugove osoba s najtežim invaliditetom te formalne i neformalne životne partnere. Status njegovatelja je svojevrsni radni odnos, tijekom kojeg njegovatelji imaju naknadu od 2500 kuna, plaćene doprinose te prava iz radnog odnosa, kao što su godišnji odmor (koji većina ne može iskoristiti jer ih nema tko “zamijeniti”) te prava na burzi ako im se status prekine.

Proširenje

Unatoč višegodišnjim naporima nevladinih udruga i pojedinaca, to pravo nije prošireno i na druge članove obitelji - prije svega na djecu koja se žele brinuti o roditeljima ili braću i sestre koji žive u istom kućanstvu s osobom s invaliditetom. - Meni je to potpuno neshvatljivo. Pa sreća je da postoji netko u obitelji tko se želi brinuti za osobu s invaliditetom! Kad pitam u centru za socijalnu skrb što da radim, kažu mi - smjestite oca u dom. Nevjerojatno mi je to, jer je dom neusporedivo skuplja opcija od one da se ja brinem o ocu. Da ne govorim o tome koliko bi samom ocu značilo da može ostati kod kuće - kaže Letić.

Teorija i praksa

Cilj uvijek mora biti ostanak osobe s invaliditetom u zajednici, ističe Siniša Bosanac, član radnog tima Građanske inicijative Pomozimo djeci s invaliditetom, i cjelokupna regulativa morala bi biti podređena tom jednom, osnovnom cilju. U praksi, međutim, nije tako. Zbog toga se ta inicijativa zauzima za to da se većina socijalnih usluga, pa tako i status njegovatelja, veže za osobu s invaliditetom ili dijete s teškoćama, a ne roditelja, supružnika, člana obitelji ili bilo koga drugog. Tako bi osoba sama, ili uz stručnu pomoć ako joj je potrebna, mogla odlučiti tko će joj biti njegovatelj - u toj situaciji to može biti i brat, sin, kći, ali, predlažu, i profesionalna osoba koja je završila tečaj za njegovatelja, a koju bi se moglo angažirati preko centra za socijalnu skrb. U toj bi situaciji obitelji bilo znatno lakše zadržati osobu u obitelji jer bi drugi članovi mogli normalno raditi i zarađivati - mogućnosti su sa 2500 kuna, što je manje od garantirane minimalne plaće, iznimno ograničene za cijelu obitelj - a tijekom osam ili deset sati dnevno angažirati njegovatelja.

Strah

Roditeljima je, kaže, najveći strah što će biti s djecom kada se oni više ne budu mogli za njih brinuti - ovakvo bi rješenje za njih bilo optimalno. - Moj sin, koji ima sindrom Down i tešku mentalnu retardaciju, sljedeće će godine navršiti 27 godina. Cijeli sam život posvetio borbi da ostane u zajednici, da ne ide ni u kakvu instituciju. Što da se meni sada nešto dogodi? Za što sam se borio - pita se Bosanac, koji je od 2012. godine i sam roditelj njegovatelj. Iz resornog ministarstva, pak, ne daju konkretni odgovor na pitanje hoće li mijenjati zakonske odredbe, u kojem smjeru i u kojem opsegu. Ističu da je Vlada svjesna potrebe unapređenja sustava socijalnih naknada i usluga, zbog čega je Nacionalnim programom reformi planirano donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi tijekom 2019. godine. - Slijedom navedenog, tek predstoje aktivnosti u kojima će se razmotriti mogućnosti realizacije svih prijedloga, što između ostalih uključuje i pitanje statusa njegovatelja - odgovaraju u Ministarstvu.