Vijesti Najčitanije

Lavamünd - partizanski most užasa

Lavamünd - partizanski most užasa
Istina o užasu kojeg su partizani radili 1945. godine sve više izlazi iz tame na svjetlo, pa “antife” u panici od novih i sve strašnijih činjenica pokušavaju braniti krvoloke kojima su i sami pripadali njihovi predci jer oni sami, rođeni uglavnom iza 1940. godine, nisu bili niti su mogli biti vojnici u tom razdoblju. Ta “obrana” sada se sastoji u tvrdnji da su partizani ubijali “samo ustaše”, a ne žene i djecu. Već i sama ta tvrdnja je debilna, jer u to vrijeme više nije bilo ustaša i domobrana, nego su svi objedinjeni u Hrvatske oružane snage. Od svega je najgluplje upravo to da su stari iskusni ustaše većim dijelom uspjeli izbjeći blajburšku zamku i domoći se Italije, a žrtve su bili uglavnom golobradi novounovačeni mladići, pa čak i srednjoškolci. A što se je događalo sa ženama i djecom, o tome s gorčinom i na rubu suza govori umirovljeni britanski časnik, tada 23-godišnji satnik 8. britanske armije Colin Gunner koji je dobio zapovijed promatranja tjeranja Hrvata preko mosta preko Drave kod sela Lavamünd udaljenog dvadesetak kilometara sjeveroistočno od Bleiburga. Mnoštvo hrvatskih civila već je prešlo rijeku Dravu u težnji za spasenjem vlastitog života, ali su ih partizani koji su zaposjeli taj dio Austrije udaljen samo nekoliko kilometara od današnje slovensko-austrijske granice potjerali natrag. Za razliku od onih u Bleiburgu i kod Viellacha oni nisu gubili vrijeme na transport svojih žrtava vlakom u Sloveniju, već su svoj krvavi posao “odradili” odmah na mostu. Taj dio jezivih događaja 1945. godine ostao bi potpuno nepoznat da nije bilo dokumentarnog filma kojeg je snimio Michael Palaich, američki redatelj, unuk hrvatskih izseljenika u Americi. Snimajući britanske časnike u već poodmaklim godinama omogućio je svijetu da sazna kakva su sve užasna zlodjela bili spremni počiniti Titovi partizani u sumanutoj težnji za iztrebljenjem Hrvata i koja je bila uloga britanske vojske i politike u tome. Iako je u filmu razgovarao s nekoliko bivših časnika britanske vojske, glavna osoba koja je bila svjedok tog užasa bio je najniži po činu, satnik Colin Gunner. S njim je Palaich razgovarao u nekoj kamp kućici na čijim se prozorima vide suveniri iz njegove vojničke prošlosti – bodež u futroli i pištolj. Bio je to sumoran razgovor s čovjekom koji je i tada, a vjerojatno i do smrti, živio u paklu svojih strašnih (poslije)ratnih sjećanja. Potrebno je još podrobnije objasniti što je to “nagajka”. To je kratko oružje slično buzdovanu ili palici za baseball. No razlika je u tome što je nagajka savitljiva, spletena od traka životinjske kože koje su za borbenu upotrebu ojačane olovnim elementima. “Glava” na kraju nagajke može imati čelični završetak. To oružje razvili su Kozaci još u doba ratovanja s Mongolima. Dok je desna ruka držala sablju, lijeva je nagajkom sprečavala neprijatelja da priđe. U miru upotrebljavala se je za ubijanje vukova, dakle za udarac izbliza, kad vuk napada. Udarac nagajkom je ubitačan i nitko ga ne može izdržati, odnosno ostati živ nakon njega. Na žalost, partizani su tim oružjem ubijali potpuno nemoćne ljude uključujući djecu. U daljnjem tekstu je transkript tog razgovora, a originalan interview svatko može naći na “Youtubeu”. Interview nije cjelovit, nego su njegovi dijelovi prikazani na raznim mjestima u skladu sa zamislima autora. Gunner na početku pokušava hladnokrvno ispričati priču bez pokazivanja emocija. Čak se trudi djelovati grubo vojnički. No kako se je razgovor odvijao, sve više je iz njegovih riječi i gesta probijala bol zbog toga jer je sve vidio, a ništa nije mogao poduzeti. Na kraju razgovora, možda i ne znajući da kamera još snima, zavapio je: “O Isuse Kriste”, pokrio lice rukom i zaplakao. Mario Filipi ------------------------------------------------------------------------------------------------ Možete li nam objasniti sastav te grupe? Jesu li tamo bili samo vojnici ili je bilo i žena? – O, Bože! Bilo je svega. I žena? – I djece u naručju. Prema Vašoj procjeni, koliko je naroda koji ste Vi promatrali prešlo preko mosta? – (nakon razmišljanja i dubokog uzdaha) 300.000. Što su radili s tijelima nakon što su ih zaklali na mostu? – Bacali su ih u jarak. U rijeku Dravu? – I u Dravu. Jeste li slutili da taj narod koji prelazi most ide u smrt? – Da. Bili ste prilično sigurni? Da, svakako. Spiker govori: “Štoviše, Colin Gunner se prisjeća da je vidio kako su Hrvati, ljudi, žene i djeca, pa i dojenčad, bili ubijani na tome mostu u Lavamündu. Jugoslavenski partizani na konjima često su im raskolili glave, a onda su njihova tijela bacali u rijeku” Titovi časnici su ih držali stalno u pokretu. Kako su ih držali u pokretu? - Bičem. Jeste li vidjeli svojim očima da partizani upotrebljavaju bičeve? - O Bože, da, stotinu puta. I što su oni radili? Opišite. - Upotrebljavali su “nagajku”, kozački bič sa čeličnim vrhom. To drži ljude u pokretu. Što se je događalo s ljudima kad dobiju udarac tim bičem? - Raskolili su im glave. Kako su reagirali ljudi koji su dobili udarac u lice? - Oni su pali i izdahnuli. Usmrtili su ih. Bila im je namjera da ih ubiju. Dovraga, što mislite da su ti časnici trebali raditi? Goniti ih u smrt. Zaboga, što mislite da su oni učinili s tim jadnicima koji su išli preko mosta? Zar Vi mislite da se ja s tim ponosim? Mislite li da ću ja stati na taj prokleti most i reći: “Ne, ne, ne!” Poručnik, satnik, znate li što bi Vam odgovorio Vaš pukovnik? “Nastavi. Pokoravaj se zapovijedima”. Naravno, pokosili su ih strojnicama. Jeste li vidjeli strojnice? – Da. Na jugoslavenskoj strani granice? - Za ime Božje, zar Vi mislite da mi je drago govoriti o ubijanju djece? ---------------------------------------------------------------------------------------------------- Kako ste se tada osjećali znajući da će ti ljudi, žene i djeca bniti ubijeni? - To su bile moje zapovijedi. Vi ste tamo dobili zapovijedi i u tome je čitava stvar? - Upravo tako. Vlast je vlast. Zapovijedi su zapovijedi. Nisam ništa uzimao k srcu. ----------------------------------------------------------------------------------------------------- – Bilo nas je sram zbog toga. Jesu li Vam Vaši nadređeni ikad priopćili razlog za vraćanje tih ljudi? – Bilo nas je sram… i još se sramimo. Puno Vam hvala što se nam omogućili ovaj interview. - Sram nas je zbog toga. U redu. Hvala. - Sram nas je zbog jedne stvari… da nismo imali hrabrosti reći – idite kvragu. O Isuse Kriste….
#partizani #pokolj

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.