Vijesti Najčitanije

Ljetna crijevna infekcija ili loša kombinacija hrane?

13. 6. 2013. 09:585 min čitanja

Ljeti su osim crijevnih infekcija češći i poremećaji probave koji su posljedica naglog unosa prehladne vode za vrijeme vrućina ili kombinacije namirnica koju dijete ne tolerira, kao sladoleda i voćnog soka, kaže dr. Bernardica Valent Morić

Povraćanje, proljev, mučnina, odbijanje hrane, bolovi u trbuhu, ponekad i povišena tjelesna temperatura, simptomi su crijevnih infekcija koji će zabrinuti većinu roditelja, posebno ako dijete uz njih djeluje iscrpljeno i slabo. Pedijatricu iz Doma zdravlja Zagreb-Centar, koji se nalazi u Laginjinoj ulici, dr. Bernardicu Valent Morić, pitali smo jesu li i zbog čega ovakvi probavni problemi kod djece češći ljeti nego u hladnijem dijelu godine. "Prema svom iskustvu u pedijatrijskoj ordinaciji ne bih rekla da postoji neka bitna razlika prema godišnjem dobu kad su u pitanju crijevne infekcije. Ono što ljeti viđamo češće u odnosu na hladnije doba godine su poremećaji probave neinfektivnog tipa, dakle oni koji nisu uzrokovani virusima ili bakterijama. Oni se obično manifestiraju kao kratkotrajno povraćanje i/ili proljevaste stolice ponekad praćene i grčevima u trbuhu, a posljedica su naglog unosa prehladne vode za vrijeme ljetnih vrućina ili kombinacije nekih namirnica koju dijete ne tolerira, na primjer sladoleda i voćnog soka. Ovi neinfektivni poremećaji obično traju dan do dva i osim povraćanja i proljevastih stolica dijete nema drugih smetnji, uobičajeno je aktivno i održanog je apetita. Kad se radi o infektivnom uzročniku probavne smetnje traju 3-5 dana, ponekad i duže, a simptomi su obično intenzivniji", kaže dr. Bernardica Valent Morić, specijalistica pedijatrije sa subspecijalizacijom iz dječje nefrologije. Trovanje hranom spriječite pažljivom higijenom Uzročnici crijevnih infekcija, objašnjava, u našem su podneblju virusi i bakterije. Od virusa u djece je to najčešće rotavirus, a bitno rjeđe norovirus, adenovirusi i drugi. Bakterijski uzročnici mogu biti Campylobacter, Escherichia coli, Salmonella i Shigella, a doktorica posebno ističe Staphylococcus aureus koji je najpoznatiji uzročnik bolesti koju popularno nazivamo "trovanje hranom". "Način prijenosa je fekalno-oralni put, što znači da se mikroorganizmi iz stolice zaražene osobe prljavim rukama prenose na razne predmete i hranu s kojima druga osoba dolazi u kontakt i preko usta unosi u svoj probavni sustav. Kod rotavirusa moguć je prijenos i respiratornim putem, dakle može se prenositi kao i prehlada s osobe na osobu. Način prijenosa Staphylococcus aureusa je vrlo često taj da se ova bakterija iz dišnog puta osobe koja nema nužno simptome, preko ruku, nakon diranja nosne sluznice, prenese u hranu gdje se bakterija množi, ispušta svoj toksin i kod osobe koja tu hranu pojede izaziva proljev, povraćanje, mučninu i druge neugodnosti. Bolest izbjegavamo, to jest preveniramo redovitim pranjem ruku, a svakako prije jela i nakon vršenja nužde, te nakon mijenjanja pelena djetetu. Također je važno održavati sanitarije - WC školjku, slavine - čistima, omogućiti djetetu da ima vlastiti ručnik i higijenski pribor, te pridržavati se higijenskih standarda u pripremi hrane", savjetuje dr. Bernardica Valent Morić. Ako do zaraze ipak dođe i dijete ima tri ili više proljevaste stolice dnevno, ili broj stolica dnevno koji je veći od uobičajenog za dijete, povraća i ne želi jesti, još uvijek nema razloga za paniku. Obavezna rehidracija Prema riječima pedijatrice, crijevne infekcije spadaju u skupinu "samoograničavajućih bolesti" kod kojih nije potrebno specifično, već samo simptomatsko liječenje. Kako se obično ne radi o težim bolestima, terapija se u većini slučajeva provodi kod kuće. "Glavna terapijska mjera je nadomještanje izgubljene tekućine, najbolje primjenom preparata oralne rehidracijske soli (ORS), kojom se uz tekućinu nadoknađuju i izgubljeni elektroliti. Veoma je važno koristiti za nadomještanje tekućine upravo ORS, stoga što provođenje rehidracije isključivo vodom ili čajem, a naročito kroz duže vrijeme, može voditi u dodatne komplikacije. Ako dijete povraća potrebno je nakon povraćanja napraviti pauzu od 10-ak minuta te tada djetetu ponuditi tekućinu gutljaj po gutljaj, nikako veću količinu odjednom. Ako povraćanja nema, unos tekućine je slobodan. Ovakav režim može se provoditi uz uvijet da dijete prihvaća tekućinu, da nije malaksalo, nema visoku temperaturu niti druge simptome koji se ne mogu pripisati isključivo crijevnom poremećaju. Dakle, ukoliko dijete odbija tekućinu, nevoljko je, visoko je febrilno, učestalost povraćanja ili broj stolica veći je nego što se može nadoknaditi pijenjem oralne rehidracijske soli, razvija dodatne simptome, poput osipa, trebalo bi svakako posjetiti liječnika. Liječnik će procjeniti može li se nastaviti rehidracija na usta ili je potrebna parenteralna nadoknada tekućine, to jest infuzija. Kad se povraćanje smiri, dobro je uvesti probiotike. Što je dijete mlađe, rizik od dehidracije je veći, te je stoga kod manjeg djeteta, a posebno dojenčeta, potreban veći oprez", kaže doktorica Valent Morić. Prehrana tijekom crijevne infekcije Suprotno starim uvjerenjima o prehrani tijekom želučano-crijevnih bolesti, prema kojima je dopuštena samo riža i ribana jabuka, dr. Bernardica Valent-Morić kaže da nema striktnih pravila i da dijete može jesti što želi. Ipak, dodaje, nikako ne preporučuje da se djetetu nudi teška hrana (pohano, prženi krumpirići, majoneza i slično), već radije laganija, zdrava hrana, koja se i inače savjetuje. "Nema zabrane niti za unos mliječnih proizvoda, iako iz iskustva znam da djeci obično ne odgovaraju mliječni proizvodi dok simptomi traju. Ukoliko je dijete na prsima doji se uobičajeno", dodaje. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE

#liječenje #crijevna infekcija #savijet #prehrana

Ljetna crijevna infekcija ili loša kombinacija hrane?

Ljeti su osim crijevnih infekcija češći i poremećaji probave koji su posljedica naglog unosa prehladne vode za vrijeme vrućina ili kombinacije namirnica koju dijete ne tolerira, kao sladoleda i voćnog soka, kaže dr. Bernardica Valent Morić

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Popularno

Hrvatska

Branitelji

Kolumne

Kontakt