Vijesti Top vijest

"LJUDSKA I MORALNA GROMADA": Životom je zaštitio Hrvate u BiH

"LJUDSKA I MORALNA GROMADA": Životom je zaštitio Hrvate u BiH
Narod Herceg Bosne, i svi mi njegovi  vojnici, koji smo ponosni što nam je jedna takva ljudska i moralna gromada bila zapovjednik u ratu, taj čin nikada nećemo zaboraviti i nastavit ćemo putem kojim je išao general Praljak, a to je put  beskompromisne borbe za istinu i za opstojnost Hrvata na ovim prostorima, rekao je za Dnevnik.ba, Mario Karamatić, zastupnik u Domu naroda PS BiH i član Predsjedništva HNS-a BiH povodom dva mjeseca od smrti generala Slobodana Praljka. „Svojim životom  zaštitio  je vlastiti  narod i svoju Herceg - Bosnu. Polažući svoj život, osim što je još jednom obranio svoj narod, uspio je pobijediti i haaški tribunal i montiranu političku optužnicu, te na žalost posljednji put izašao kao pobjednik“, izjavio je za Dnevnik.ba Mario Karamatić, predsjednik HSS-a i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH. Podsjetimo, Haaški tribunal 29. studenog 2017. godine izrekao je drugostupanjsku pravomoćnu presudu u predmetu Prlić i ostali kojom je hercegbosanska šestorka osuđena na ukupno 111 godina zatvorske kazne zbog „udruženog zločinačkog pothvata“ i međunarodnog oružanog sukoba na teritoriji BiH. Slobodan Praljak, general HVO-a, tijekom izricanja presude oduzeo si je život ispijanjem otrova, hitna služba pristigla je nakon više od pola sata, a nizozemska policija još uvijek vodi istragu o tome kako je Praljak unio otrov u sudnicu. Praljkov čin – poziv na katarzu hrvatskog naroda Slaven Raguž, predsjednik HRS-a i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora, u izjavi za Dnevnik.ba ističe kako je čin generala Praljka poziv na katarzu hrvatskog naroda. „Čin generala Praljka je poziv na novi početak, poziv na katarzu hrvatskoga naroda, inače će njegova žrtva i sve ono za što se nekada ginulo biti uzalud, jer ovim tempom ćemo nestati u BiH. Prema tome, pravi odgovor na pitanje jesmo li uistinu naučili nešto iz onoga što se dogodilo u Haagu, znat ćemo tek krajem ove godine“, smatra Raguž. Karamatić je istaknuo  kako „danas traje udruženi zločinački pothvat bošnjačke i hrvatske politike u BiH da se čin generala Praljka što prije  zaboravi, no da im je trud uzaludan“. „Svi političari u Rebublici Hrvatskoj kada govore o presudi 'Prliću i ostalima' samo izražavaju žaljenje što je u istoj spomenuta i RH. Da nije spomenuta očito ne bi niti jednom riječju stali u bilo kakav oblik zaštite Hrvata iz BiH. Što je još tragičnije i hrvatski BiH političari to spominju samo kada uistinu moraju“, mišljenja je Karamatić. Raguž također smatra kako je aktualno vodstvo Hrvata u BiH palo na ispitima domoljublja, vjerodostojnosti i zastupanja interesa naroda. „To su sve redom ljudi čija je politika samo pitanje cijene koju je netko novcem ili nekim sitnim interesom spreman platiti. Tu nema ideala, morala, niti domoljublja. Osuvremenjeni komunistički režim, koji je narod podijelio ponovno na partijske elite kojima je dopušteno i mora biti sve i 'malu raju' koja mora kupiti njihove otpatke“, naveo je Raguž. Odgovarajući na pitanje što smo naučili od tog 29. studenog 2017. godine i čina generala Praljka, Raguž je istaknuo kako će "odgovor doći kada budemo vidjeli hoće li hrvatski narod ponovno birati one koji su bilo koji način bili dio sustava koji je Praljka doveo do čina kojeg je napravio, ili one koji će učiniti sve kako njegova žrtva ne bi bila uzaludna". „Praljak  ljudska i moralna gromada“ Karamatić je istaknuo kako su vojnici HVO-a ponosni što im je jedna takva ljudska i moralna gromada bila zapovjednik tijekom oružanih sukoba u BiH. „Narod Herceg Bosne, i svi mi njegovi  vojnici, koji smo ponosni što nam je jedna takva ljudska i moralna gromada bila zapovjednik u ratu, taj čin nikada nećemo zaboraviti i nastavit ćemo putem kojim je išao general Praljak, a to je put  beskompromisne borbe za istinu i za opstojnost Hrvata na ovim prostorima“, zaključio je Mario Karamatić, zastupnik u Domu naroda PS BiH i član Predsjedništva HNS-a BiH. Dnevnik.ba 
#Herceg-Bosna #HVO #general Slobodan Praljak

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.