Vijesti Top vijest

MAGNUM CRIMEN 1945. – glas istine o Bleiburškoj tragediji hrvatskoga naroda

MAGNUM CRIMEN 1945. – glas istine o Bleiburškoj tragediji hrvatskoga naroda
Najnoviji dokumentarni film u produkciji Laudato televizije „MAGNUM CRIMEN 1945.“ pretpremijerno je prikazan u ponedjeljak 25. svibnja u do posljednjeg mjesta ispunjenoj dvorani kina Cinestar u Branimir centru u Zagrebu, u povodu 70. obljetnice strašnih stradanja Hrvata u svibnju i lipnju 1945. poznatih kao Bleiburška tragedija hrvatskoga naroda. Središnja tema filma „MAGNUM CRIMEN 1945.“ je, do danas nesuđena, zapovjedna odgovornost za pokolj desetaka tisuća pripadnika Hrvatskih oružanih snaga, žena, djece i staraca na bleiburškom polju i križnim putevima nakon Drugog svjetskog rata 1945. godine. Zašto se nad ljudima koji su bježali od komunističkog režima nisu poštivala međunarodna ratna prava? Zbog čega su zarobljenici protivno njihovoj volji prepuštani onima od kojih su bježali? Jesu li savezničke snage znale da ih predajom partizanskim jedinicama osuđuju na smrt? Osim stručnjaka iz povijesnog, crkvenog, vojnog i pravnog područja, te preživjelih svjedoka tragedije, odgovore u filmu daju i časnici britanskih snaga koji su u svibnju i lipnju 1945. bili raspoređeni po velikim stratištima u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji i dobro se sjećaju tih zbivanja. Na području Hrvatske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine gdje su provedena određena istraživanja, za sad je evidentirano preko 1.700 masovnih grobišta i stratišta, a tisuće neiskopanih, većinom hrvatskih kostiju, te šutnja o počiniteljima, uzrocima, činima i posljedicama su novi zločin nad njima. Desetljeća šutnje o Bleiburškoj tragediji Tek nakon sloma komunizma i nastanka moderne hrvatske države počelo se organizirano odlaziti na mjesta zločina kako bi se žrtvama odao pijetet. Do tada su to, unatoč nadzoru zloglasne tajne jugoslavenske policije, potajice činili članovi „Počasnog bleiburškog voda“ i preživjeli sudionici Križnog puta. Prije dvanaest godina, prvi biskup koji je predslavio spomen misu na Bleiburgu bio je tada dubrovački biskup mons. Želimir Puljić, a sada predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, koji je nazočio na pretpremijeri filma. Riječima nadbiskupa Puljića, „pred iskustvom netrpeljivosti zbog čega su i Hrvatska i Europa u 20. stoljeću gorjeli u plamenu mržnje i prezira, današnji poklonici Kristovoga križa i štovatelji križnih putova naše stradale braće osjećaju se pozvanima svjedočiti i propovijedati utopiju mira, ljubavi, praštanja i povjerenja, kako bi nas Gospodin očuvao od 'kuge, gladi, rata i zla vremena'. A našoj domovini trajno udijelio toliko žuđen mir i slobodu.“ Nadbiskup je posebno zahvalio svima koji su sudjelovali u nastajanju najnovijeg Laudatovog filma, istaknuvši dvije žene, producenticu Kseniju Abramović te scenaristicu i redateljicu Nadu Prkačin, usporedivši ih sa ženama koje su značajno utjecale na tijek hrvatske povijesti: „Čini se kako se na obzorju Hrvatske opet pojavljuju žene, poput negdašnje Tuge i Buge, Jelene i Katarine, Mile Gojsalić i Dive Grabovčeve kojima povijest nudi šansu i priliku“, ukazao je nadbiskup Puljić. „Zahvalni Bogu za naše očeve i majke koji su stoljećima bili ponosni na svoje kršćansko i hrvatsko ime te sjećajući se naše stradale braće u Bleiburgu i na križnim putevima, ovaj projekt stavljamo pod zaštitu One koju u svibnju osobito štujemo; pod okrilje Žene i Majke koja je 'nada svijeta i zora spasenja'“, zaključio je nadbiskup Puljić. Za brutalne zločine o kojima film govori odgovorno je tadašnje najuže komunističko vodstvo na čelu s Josipom Brozom Titom. Rezolucija Vijeća Europe 1481/2006 poziva „sve komunističke i postkomunističke stranke da u svojim zemljama, ako to do sad nisu učinile“, da se „jasno distanciraju od zločina počinjenih od strane totalitarnih komunističkih režima i da ih osude bez ikakvih nejasnoća“, ali ideološki sljedbenici titoizma te zločine i danas prešućuju. „Nismo suci ni presuditelji“, poručila je producentica filma Ksenija Abramović, no „želimo i moramo biti kroničari svoga vremena, svoje sadašnjosti i povijesti jer to definira put budućnosti“. „Ovaj film je naš doprinos u želji da mukotrpni hod hrvatskog naroda olakšamo, a žrtvama partizansko-komunističkog zločina dužni pijetet iskažemo“, istaknula je direktorica Laudato televizije Ksenija Abramović i zaključila: „Budimo ljudi Božjega Duha koji mijenjaju svijet pod okriljem Marije Majke Crkve. Izađimo iz svojih sigurnosti. I ne bojmo se. Gospodin je uz nas kad čista srca tražimo mudrost i štitimo Dobro. Za prelijepu našu Hrvatsku...!“ Među sugovornicima u filmu se pojavljuje engleski istraživač i povjesničar Nikolai Tolstoy koji potvrđuje povezanost britanskih i komunističkih vlasti oko predaje hrvatskih vojnika i civila partizanima. U ovome filmu prvi je put objavljena autentična lista iz 1945. godine, s imenima i prezimenima devetnaest pogubljenih pripadnika hrvatskih oružanih snaga te mjestima gdje su zakopani, pronađena u slovenskom arhivu. Danas se tamo nalazi igralište osnovne škole u Celju. „70 godina prošlo je od strašnog zločina nad hrvatskim narodom pa ipak zločinci koji su ga počinili, ne samo da nisu poslani pred lice pravde nego uporno prešućuju odgovornost za taj 'magnum crimen' Josipa Broza Tita i njegovih ideoloških sljedbenika. Izokreću istinu i hrvatski narod optužuju za fašizam“, naglasila je scenaristica i redateljica filma Nada Prkačin. IMG_20150525_214726 Podrška šire društvene javnosti Uz predsjednika HBK nadbiskupa Puljića, filmu su dolaskom podržali i izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića vlč. Marko Vuković,  predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica i kapucinski provincijal fra Jure Šarčević,  provincijal Hrvatske dominikanske provincije fra Anto Gavrić, provincijal Hrvatske salezijanske provincije don Pejo Orkić, ravnatelj i glavni urednik Glasa koncila mons. Ivan Miklenić te rektori Nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici mons. Zlatko Koren i Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu, mons. Antun Sente. Prisutni su bili i predstavnici udruga Počasni Bleiburški vod i Hrvatski križni put: Zlatko Hasanbegović, Vice Vukojević, Božo Vukušić, Gordana Turić i Bruna Esih koja je bila izaslanica predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović na 70. obljetnici komemoracije Bleiburške tragedije. Prisutan je bio i izaslanik predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, član predsjedništva HDZ-a i predsjednik Kluba utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman, Milan Kovač. Sudionici umjetničkog dijela programa U filmu „MAGNUM CRIMEN 1945.“ spominje se i kako je dvije tisuće djevojaka, čiji se zaručnici nikada nisu vratili s Bleiburga, četrdeset i pet godina čuvalo prstenja u klupcima pređe pjevajući preko grobišta ne bi li ih oni čuli. Umirale su, nisu se udavale. Na tu je tužnu stvarnost podsjetila i arija Jelene iz opere „Nikola Šubić Zrinski“ koju je izvela prvakinja opere HNK, sopranistica Adela Golac Rilović. Jelena pjesmom moli svog zaručniku Lovru da ju ubije jer zna da će poginuti u jurišu na Turke koji opsjedaju njihov Siget, a ne želi provesti ostatak života bez svog zaručnika. Pretpremijeru je uzveličala i mezzosopranistica Martina Gojčeta Silić pjevajući Odu zemlji iz opere „Mila Gojsalića“ Jakova Gotovca koju je izvela i na inauguraciji predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović na Trgu svetog Marka u Zagrebu. Na kraju pretpremijere svi su zapjevali pjesmu „To je tvoja zemlja“ koju je predvodio prvak opere HNK, bariton Siniša Hapač. Premijera filma „MAGNUM CRIMEN 1945.“ održat će se u utorak 26. svibnja 2015. u Kazališno koncertnoj dvorani Ivana Brlić Mažuranić u Slavonskom Brodu u 20 sati. Zainteresirani film mogu kupiti u Laudato galerijama te putem Webshop-a.
#dokumentarni film #pretpremijera #Magnum Crimen 1945. #Cinestar

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.