Marić: Koronavirus je do sada Hrvatsku koštao 40 milijardi kuna

Što donosi rebalans proračuna? Koliki je dug zdravstva opterećenog pandemijom i kako ga smanjiti?, bila su pitanja u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

Ako je prosječna plaća 7118 kuna, hoće li dizanje minimalne na neto iznos od 500 eura popraviti životni standard najugroženijih? Neke su od tema o kojima su govorili Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija, Vilim Ribić, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća, Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, Siniša Hajdaš Dončić (SDP) i Davor Vagić, ravnatelj KBC Sestre milosrdnice. 

Marić: Koronavirus je do sada koštao 40 mlrd. kn

Na pitanje kako komentira da se govori kako povlači neki popularni potez, a ceh plati netko drugi, primjerice kada se radila porezna reforma, uzeli su gradovima i lokalnoj samoupravi, Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija, rekao je da je jedina mjera koja nije bila kompenzirana lokalnoj samoupravi mjera o smanjivanjima za mlade. 

– Uz sve kompenzacije koje smo napravili, promijenili smo Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, dodao je.

Bilo je mnogo oporbenih zastupnika, a čelnika lokalne samouprave koji su bili jako zadovoljni tim mjerama.

Što se tiče ove mjere vezano za minimalac, rekao je ministar, o tome ćemo još razgovarati.

Na minimalnoj plaći je, prema statističkim podacima oko 51.000 građana i najveći teret je na djelatnostima kože, obuće i odjeće. Naša uloga je da ne dozvolimo da “stave ključ u bravu”, sve vrijeme rade na tome, objasnio je.

Marić je rekao da oni imaju mandat poreznih obveznika da upravljaju poreznim novce, a COVID je do sada koštao 40 mlrd. kn.

– Najveći dio su bile mjere za očuvanje radnih mjesta, za gospodarstvo, rekao je.

Ministar je govorio o tome što donosi rebalans proračuna, rekao je da su danas objavili prezentaciju s detaljnijim prikazom, sve je sublimirano, stavke su pregledne.

Vagić: Mislim da prvi put krećemo probati napraviti nešto drugo

Bolnice su, kažu, glavni generator duga. Na pitanje što se može napraviti, Davor Vagić, ravnatelj KBC Sestre milosrdnice, rekao je da na rebalans proračuna gleda kao na početak reforme zdravstva.

– Ovo je nešto što je ova vladajuća garnitura naslijedila od prijašnjih, ja radim od 1994. i ovo je “enta” sanacija zdravstvenog sustava i uvijek je na ovaj način funkcioniralo. Mislim da prvi put krećemo probati napraviti nešto drugo, rekao je.

Vagić je objasnio da se može napraviti jednom objedinjenom, ali poštenom javnom nabavom, a nakon toga treba još neke stvari napraviti. Primjerice, što se tiče skupih lijekova, treba pratiti ishod liječenja, to je bitna stvar da vidimo što od toga imamo. Razgovaralo se i o plaćanju po učinku. To se može napraviti, smatra, ali uz određeni period. Tu trebaju biti irealne cijene i prijelazni period. Važnim smatra i informatizaciju – da se u svakom trenutku zna što se u sustavu događa.

Osvrnuo se i na trošak COVID-19, više od 3 mlrd kn je otišlo samo na virus, a mi smo u četvrtom valu i cijena će biti velika. Ovo će sigurno stati u fazi, dodao je, amo mi ne znamo kada.

– To ovisi o nama, našem ponašanju (…) Trebamo se držati mjera, ne shvaćati ih labavo, a cijepljenje je jedini izlaz iz cijele ove priče i drago mi je da ljudi polako to počinju shvaćati, kaže.

Vagić je objasnio da je na testiranja potrošeno 1 mlrd. kn, toliko i na liječenje, a 600 mil. kn su do sada plaćena cjepiva.

Komentirao je derutnost KBC-a Sestre milosrdnice nakon potresa, rekao je da je to realnost, to se sada treba obnoviti iz Fonda solidarnosti. Naglasio je da reformom zdravstva treba napraviti bolnički sustav za 21. stoljeće.

Zorić: Najveći dio novca u zdravstvu odlazi na plaće

Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, osvrnuo se na zdravstvo. Rekao je da zdravstvo ima visoke domete, odlične i nezamjenjive stručnjake, imaju poteškoća, loše prostore, izdvajanja su takva kakva su, ali najveći dio od milijardi odlazi na plaće – posljednjih godina ima po 1.000 novozaposlenih, plaće su išle gore 30% u posljednjih 5 godina. Niti jedan sektor u Hrvatskoj nije toliko rastao, eventualno pojedinačni slučajevi, dodaje.

Objasnio je da ako u planiranju proračuna se odredi određen iznos, a krajem godine se poveća taj predviđeni iznos, to mu pokazuje da se u ovakvom sustavu naprosto ne može znati gdje i kako se generiraju troškovi. Uvijek se radi o milijardama, dodaje.

– Moramo naći načina kako da zaustavimo nekontrolirani rast, ako ga ne zaustavimo, to će sve nas udariti po džepu, rekao je.

Osvrnuo se na minimalnu plaću, rekao je da je normalno da se svi raduju kada se podiže minimalna plaća jer je riječ o najugroženijoj skupini, ali upozorava da treba biti oprezan da firme koje to trebaju platiti, da ih se ne gurne u poteškoće.

– Nije riječ samo o minimalnoj plaći, ona će biti 350 kn veća, ali na to će doći i neki doprinosi i porezi koji idu državi, pa neka država da nešto i iz svog džepa, dodaje.

Hajdaš Dončić: Pokušat ćemo pokrenuti javnu raspravu o temeljnom dohotku

Što se tiče povećanja minimalnih plaća, to je najpogođenija tekstilna industrija. Siniša Hajdaš Dončić je rekao da je to industrija u kojoj su plaće niske. Rekao je da je povećanje vrlo kompleksno pitanje jer ako se poveća minimalni dohodak, onda se i drugima treba povećati plaća.

Pokušat će pokrenuti, dodao je, javnu raspravu o tzv. temeljnom dohotku.

Ribić: Već 10 godina slušamo iste argumente – da će se povećati zaposlenosti i da će propasti firme
Poslodavci uvijek pričaju isto, rekao je Vilim Ribić, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća, dodajući da još nije propala ni tekstilna, ni kožna industrija, a 10 godina slušaju iste argumente – da će se povećati zaposlenosti i da će propasti firme.

– Minimalna plaća ne povećava nezaposlenost, upravo djeluje blagotvorno na ekonomiju u malo duljem periodu, rekao je.

Kaže da je ista stvar i s temeljnim dohotkom.

– Temeljni dohodak je jedna složena, eksperimentalna priča koju treba isprobavati, dodaje.

Ribić je rekao da treba biti oprezan, kao što i jesu zapadne zemlje koje s time eksperimentiraju – one paze da se ne destimulira radna etika. Postoje brojne analize, smatra, da temeljni dohodak ima svoje ekonomsko utemeljenje.

Što se tiče povećanja minimalnih plaća, napor Vlade smatra vrlo relevantnim, treba ga pozdraviti. Zadovoljan je i onime što dobiva obrazovanje rebalansom proračuna. Smatra da prerano uvodimo euro, da nismo spremni za trenutak u kojem se provodi.

Ministar Marić se osvrnuo na uvođenje eura, smatraju da su koristi za hrvatsko gospodarstvo i građane puno veći od potencijalnih šteta. Ističe da, kada govorimo u euru, sve treba uzeti u obzir, on sam kreće od potencijalno negativnih stvari, poput straha od efekta na inflaciju, padu kamata na kredite. Smatraju da je dovoljno učinjeno do sada i da još imamo dovoljno vremena da se pripremimo. Dodaje da sve, do najsitnijeg detaljs treba predstaviti građanima.

Naglasio je da turizam nije jedini razlog za visoku stopu rasta BDP-a – imamo vrlo visoku stopu rasta robnog izvoza. Turizam je strateška grana, ali se pokazalo i koliko je ranjiv. Još nema podataka o zaradi u turizmu u ovoj sezoni. Smatra da treba još godina do dvije do punog oporavka turizma.

Hajdaš Dončić kaže da ako gledamo prihodovnu stranu proračuna, ona je bila iznenađujuće dobra, ali ako gledamo rashodovnu stranu, vidimo da rashodi nisu kontrolirani.