Vijesti Najčitanije

MATIĆ OPET DIŽE TENZIJE: ”Nisu valjda ustaše džabe četiri godine klali”

MATIĆ OPET DIŽE TENZIJE: ”Nisu valjda ustaše džabe četiri godine klali”
Rasprava o Izvješću o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2016. godinu izazvala je u petak u Saboru svađu između zastupnika Predraga Matića, Steve Culeja i Željka Glasnovića, a zastupnicu su raspravljali i o različitom tumačenju povijesnih događaja. Predrag Matić (SDP) komentirao je izjavu sisačkog biskupa Vlade Košića o tome da “ustaštvo nije fašizam” rekavši kako nije zamišljao da će nakon 70 godina od Drugog svjetskog rata braniti ustaše. Vrijeđanje ustaša “Nisu valjda ustaše džabe četiri godine klali, palili, ubijali, uništavali, pisali rasne zakone, pa nisu valjda uzalud osnivali konclogore, Jasenovac i Gradišku Staru, tamanili Srbe, Rome, Židove, Hrvate neistomišljenike, pobijene bacali u jame poput Jadovnog, ulizivali se i ljubili skute i ruke Mussoliniju i Hitleru i trudili se biti veći fašisti od njih. I sad je netko odlučio jednom rečenicom to prebrisati i mrtvo hladno reći da ustaše nisu bile fašisti”, kazao je Matić dodajući da je Košić ovoga puta stvarno pretjerao. “Urbi et orbi, svima na znanje jednom i zauvijek. Nećeš, pope, nećeš vrijeđati ustaše”, poručio je Matić, na što mu je Željko Glasnović uzviknuo iz klupe da je Jugoslaven. “Dakle, ustaše kakve su takve su, naše su i mi ih ne damo vrijeđati, jer kad oni sami kažu za sebe i ponose se da su fašisti onda ne dopuštamo nikome da im nakon 75 godina to oduzima i dovodi u pitanje. I zato mirno spavajte ustaše i ne berite brigu”, nastavio je Matić. U svađu se umiješao i Stevo Culej koji mu je spočitnuo da nije spomenuo četnike protiv kojih se navodno borio, kao i da je u Upravno vijeće Centra imenovan obavještajac vojske SAO Krajine Čedomir Višnjić dok je on bio u Vladi. “Nisi ih nijednom riječju spomenuo, a to ti je svježije pamćenje trebalo biti. Ali u vrijeme Milanovićeve Vlade, u sprezi sa Vesnom Teršelič, potpredsjednica Vlade Vesna Pusić preko svoje stranačke kolegice Zlatar Violić pokrenula je snažan politički pritisak da se Nazora destabilizira”, kazao je. “Frede, ti si bio u toj Vladi netko i nešto. Kako nisi vidio što nam podmeću kao braniteljima? Tko će istraživati našu povijest? Obavještajci krajine. Ali oni tebi nisu smetali. A ja ovdje znam zašto ti nisu smetali. Ja puno toga znam što mnogi ne znaju. Pozdravlja te Patak i ekipa iz Vukovara”, kazao je Culej. Tko je popravljao tenkove u JNA Matić mu je uzvratio da je navikao na njegove uvrede i laži, te ga zamolio da ga ne oslovanja s “ti”. “Nismo nas dva zajedno popravljali tenkove u JNA, naime ja ih uopće nisam popravljao nit sam bio tamo”, kazao je Matić. Ubacio se Glasnović koji je govorio komunizmu i komunističkim zločinima, a Matić mu je uzvratio da je više knjiga pročitao u jedan dan nego on u cijelom životu. “Sramota je da ste bili hrvatski branitelj, vi ste sramota za branitelje”, rekao mu je Glasnović, a Matić odbrusio da je “lako pametovati s 10.000 kilometara udaljenosti”. U raspravi govorilo se i o prekrajanju povijesti, odnosno različitom tumačenju povijesnih događaja. Željka Reinera (HDZ) tako je zanimao sadržaj u europskoj čitanci koja je lani objavljena u Solunu u kojoj se navodi, kako tvrdi, da je rat u Hrvatskoj nastao ili bio potaknut priznanjem Republike Hrvatske i da je Vukovar Hirošima , kao i je li točno da je osoba koja je surađivala na toj čitanci uključena u kurikularnu reformu. Ravnatelj Centra Ante Nazor odgovorio mu je da neki ljudi preuzimaju na sebe odgovornost tumačiti hrvatsku povijest, iako se aktivno ne bave s tom poviješću. “U izradi prvog kurikuluma, naš je centar zaobiđen u radu isto kao i Institut za povijest. A osobe koje su radile na njemu ne bave se suvremenom poviješću, posebice ne Domovinskom ratom”, kazao je Nazor. Citiranje Vuka Draškovića “Nisu samo problem faktografske pogreške i ovakve konstatacije jer je skandalozno da se radi neke multiperspektivnost u poglavlju o Vukovaru citira izjava nikog drugog nego Vuka Draškovića, da je Vukovar Hirošima”, dodao je. Josip Đakić (HDZ) kazao je da je zbog materijala koji  je prikupio Centar lažiranje povijesti nemoguće. “Lažiranje povijesti zbog ovoga centra je nemoguće, jer sve u njemu se nalazi, od zapovjedi svih korpusa, vojske koje su napadale Hrvatsku državu, do pojedinih štabova teritorijalnih obrana, do svih onih video zapisa, slika, publikacija i brošura koje su izdavale i vojska Krajine kao i srpska vojska”, kazao je. “Živimo u demokratskom društvu, ali je neistina i laž da je Hrvatska izvršila agresiju na BIH i ne daj Bože da ta činjenica bude zapisana negdje jer je laž. To je bol do neba od onih koji su pod zemljom, od onih koji nisu među nama, od onih koji su omogućili da danas imamo parlamentarnu dokumentaciju”, rekao  je Miro Bulj (Most). Hina
#Predrag Matić #Stevo Culej #Željko Glasnović #tenzije

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.