Vijesti Top vijest
Međimurje obilježava stotu obljetnicu odcjepljenja od mađarske države
Stota obljetnica odcjepljenja Međimurja od mađarske države i pripajanje matici zemlji, idući će se tjedan obilježiti nizom događaja, među njima znanstvenim skupom te prigodnom izložbom, najavila je u srijedu Međimurska županija.
Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu organizira u ponedjeljak, 7. siječnja znanstveni skup "Međimurska događanja 1918./1919. godine" s 15-ak sudionika, a prigodni govor, o današnjem gledištu na oslobođenje Međimurja, održat će međimurski župan Matija Posavec.
Dan kasnije, 8. siječnja u Muzeju Međimurja Čakovec otvara se izložba “Domorodci! Medjimurci! Suženjstvu je našemu kraj!”
Otvorenje izložbe povezano je s 9. siječnja – Danom donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, koji je Hrvatski sabor proglasio spomendanom značajnim za očuvanje jedinstvenosti hrvatskoga teritorija.
Spomen je to na povijesni 9. siječnja 1919., kada je na velikoj narodnoj skupštini, na čakovečkom Franjevačkom trgu pred deset tisuća ljudi, donijeta Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od Mađarske te izražena želja za pripajanjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.
Kako bi se dao kontekst tim događajima, spomenuta izložba počinje pregledom situacije u Međimurju početkom 20. stoljeća i pregledom rada s jedne strane na mađarizaciji, a s druge na borbi za očuvanje hrvatskoga nacionalnog identiteta.
Tema Međimurja i Međimuraca u Prvom svjetskom ratu važna je jer izravno utječe na događaje koji čine okosnicu izložbe: međimurska revolucija u studenom 1918., prva vojna akcija za oslobođenje Međimurja, rad Narodnoga vijeća za Međimurje i pripreme za drugi pohod, ulazak hrvatske vojske u Međimurje na Badnjak 1918. te Velika narodna skupština u Čakovcu 9. siječnja 1919. godine. Nakon odlaska mađarske vojske i civilne uprave iz Međimurja trebalo je ponovno normalizirati život i postaviti novu hrvatsku upravu što je otežavala mađarska propaganda, čak i nakon mirovne konferencije u Trianonu koja je definirala rijeku Muru kao granicu Kraljevstva SHS-a s Mađarskom, objašnjava Muzej Međimurja.
Stručnjaci Muzeja, Državnoga arhiva za Međimurje i Knjižnice Nikola Zrinski Čakovec zajedničkim su istraživanjima dostupnih izvora i građe iz temom obuhvaćenoga razdoblja, postavili izložbu za koju se nadaju da će zainteresirati javnost za prijelomne događaje iz međimurske povijesti.
(Hina)
