Među ročnicima prije su dominirali Slavonci, sad je najviše Dalmatinaca

Redovni vojni rok ukinut je 2008. Od tada do danas za dragovoljno služenje vojnog roka prijavilo se 20 456 dragovoljaca. U deset godina, otkako je 2008. ukinut obvezni vojni rok, vojna obuka stvar je izbora i za nju se odlučuju isključivo dragovoljci. A takvih je u deset godina u Hrvatskoj bilo 20.456, od kojih 2899 djevojaka. Kako su prošle Vlade RH i Ministarstva obrane dragovoljnom osposobljavanju pristupili prilično neambiciozno, uglavnom zbog proglašene sveopće štednje, od tih više od 20.000 mladih ljudi tek nešto više od trećine zainteresiranih uspjelo je i pristupiti obuci. Tako je dragovoljnu obuku završio 7921 ročnik, od toga 118 vojnih specijalista, a 7803 redovnih dragovoljaca, od čega 934 žene. Naknade 3000 kuna Sve do 2017. dragovoljna se obuka organizirala dva puta godišnje te ju je prolazilo otprilike 700 dragovoljaca. No, ministar Damir Krstičević odlučio se za dodavanje i trećeg termina, pa obuku završava oko 1000 dragovoljnih ročnika. Za državu, ovo je najbolji i najisplativiji način kako popuniti i redove profesionalne Hrvatske vojske. Za razliku od sustava obveznog vojnog roka, od kojega je većina država članica NATO-a odustala, u ovakvom draftanju nema uobičajenih problema s motiviranošću vojnih obveznika, a nema ni civilnog služenja. Dragovoljstvom, pak, obrambeni sustav dobiva visoko motivirane mlade ljude, koji imaju primarni osjećaj služenja domovini i vole vojni poziv. Inače, kako pokazuju i rezultati nedavnog istraživanja Zaklade Friedrich-Ebert i zagrebačkog IDIZ-a, 48 posto mladih u RH najviše povjerenja imaju upravo u HV. Većem interesu pomoglo je i to da su naknade za ročnike u zadnje dvije i pol godine porasle od bijednih 1190 kn na sadašnjih 3000 kn mjesečno. Obuka, inače, traje 8 tjedana i provodi se u vojarni u Požegi i na okolnim vojnim poligonima. Statistika kaže da su se do ove godine za dragovoljnu obuku u većini javljali Slavonci, ali i tu je došlo do promjene, pa 55% ročnika zadnjeg naraštaja čine – Dalmatinci. Anketirani ročnici govore i o svojim motivima i razlozima – primarni im je cilj profesionalna vojna karijera, a često motivaciju pronalaze u tome što im je jedan od roditelja, najčešće otac, bio hrvatski branitelj i sudionik Domovinskog rata. Dodatna motivacija misije Pomoćnik ministra obrane za ljudske potencijale Zoran Piličić potvrđuje da im je trajni cilj godišnje kroz obuku provesti barem 1000 mladića i djevojaka. Većina ročnika poslije će nastaviti vojnički put i potpisati prvi profesionalni ugovor. Nakon godinu dana, kada se vidi je li to zanimanje za njih pravi izbor, slijedi i potpisivanje konačnog ugovora na neodređeno. Takve je ugovore već potpisalo 1500 vojnika, a slijedi za još 3000 vojnika. Tako polako brojka od 16.000 profesionalaca HV-a klizi prema 17.000 vojnika. Nakon što je ministarstvo vratilo novčane dodatke, pa se vojnicima ponovno plaćaju dnevnice za teren, stražu i dežurstvo, to je sve za desetak posto uvećalo plaće. Mogućnost sudjelovanja u međunarodnim vojnim misijama dodatna je motivacija. Osim stjecanja iskustva u tim 6-mjesečnim operacijama, jak je motiv i poprilična novčana naknada, pa je do sada već 7 do 8 tisuća hrvatskih vojnika prošlo kroz međunarodne operacije. Inače, nešto skraćenu vojnu obuku u Požegi je prošlo i završilo i 45 vrhunskih sportaša, od kojih 11 žena.