Vijesti Najčitanije

Migrantska kriza pred vratima, Hrvatska nespremna

Migrantska kriza pred vratima, Hrvatska nespremna
Potaknuti povećanjem broja legalnih i ilegalnih ulazaka u RH te ponovnim aktiviranjem tzv. „Balkanske rute" ovim putem želimo ukazati na ozbiljnost problema i pozvati na poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi se spriječile nemile scene viđene prošle godine tijekom migrantske krize te kako bi se osiguralo poštivanje hrvatskih zakona i suvereniteta Republike Hrvatske te sigurnost i ustavno-pravni poredak RH. Svjedoci smo kako je većina zemalja Europske unije u našem okruženju podigla žičane ograde na svojim granicama te su pojačale kontrole na graničnim prijelazima. Slovenski premijer otvoreno govori o mogućem konfliktu sa susjednim zemljama koje bi nova migrantska kriza mogla izazvati. Naglašava kako Slovenija, koja je već podigla žičanu ogradu prema Hrvatskoj, u slučaju ponavljanja lanjske migrantske krize neće dopuštati izvanredni humanitarni ulazak migranata nego će vrlo strogo primjenjivati Schengenska pravila na granici s Hrvatskom. Također je izjavio da će u slučaju "izvanredne situacije" s migrantima i velikoga izbjegličkoga vala, Slovenija donijeti tomu primjerene "izvanredne mjere". Poznato je kako je prilikom prošle migrantske kriza Slovenija na granicu s Hrvatskom poslala i vojsku. To u praksi znači da će Slovenija na sve načine spriječiti ulazak migranata u Sloveniju, a one koji uđu vraćat će u prvu zemlju Europske unije u kojoj su popisani, tj. u Hrvatsku (sukladno i tzv. Dublinskoj uredbi EU-a (br. 604/2013). Važno je naglasiti kako je premijer Cerar ovim izjavama reagirao na pripreme Austrije na zatvaranje granice prema Sloveniji, te na taj način Cerar štiti interese Slovenije. Za razliku od Slovenije koja se vrlo ozbiljno priprema i štiti, stanje u RH je posve drukčije. Svjedoci smo kako je RH prošlu migrantsku krizu dočekala potpuno nespremna zbog pogrješnih predviđanja tadašnje Vlade o mogućemu broju migranata, a ni sad ne primjećujemo da se nešto značajno čini. A jasno je da nitko nema pravo kockati se sa sigurnošću građana RH i ignorirati mogućnost nove migrantske krize! Nedopustivo je da pojedinci na odgovornim pozicijama svojim neznanjem i bahatošću ugrožavaju interese RH. Takvo ponašanje uvelike podsjeća na krilaticu APP („Ako prođe — prođe!"), tj. nadamo se da migrantske krize neće biti, a ako je bude, onda ćemo vidjeti što ćemo ! Želimo podsjetiti hrvatsku javnost na slično ponašanje i izjave bivše ministrice Vesne Pusić kako „teroristi putuju avionima i business klasama, a ne čamcima preko Mediterana" koju su mnogobrojni teroristički napadi i također napadi na žene diljem Europe grubo demantirali (samo u „mirnoj" Austriji je 2015. broj kaznenih djela čiji su počinitelji azilanti porastao za 1098 u usporedbi s posljednjim kvartalom 2014. godine). Zbog svega navedenoga MODES poziva sve odgovorne, počevši od tehničkoga ministra Vlahe Orepića , da snažno i odgovorno zaštite granice RH kako od ilegalnih tako i od velikoga broja „legalnih" (kao što to već čine sve zemlje u našemu okruženju!) ulazaka migranata s Bliskoga Istoka. Također smatramo da je potrebno čim prije napraviti i sve predradnje koje bi omogućile, ako za to bude potrebe, postavljanje prepreka na određenim mjestima i raspoređivanje vojske na granice kako bi se, po potrebi, time potpuno zatvorilo istočne granice RH. Želimo naglasiti da MODES smatra kako je potrebno poštovati sve humanitarne konvencije o postupanju s izbjeglicama s ratom pogođenih područja te zaštiti osobito nemoćne, žene i djecu, ali činjenice pokazuju kako su u prošloj izbjegličkoj krizi većina migranata bili ekonomski migranti koji su krizu iskoristili za ulazak u zemlje EU-a. Osim toga, i većina zemalja EU-a sad provodi vrlo stroge provjere potencijalnih tražitelja azila, dok neke od njih (npr. Austrija) čak traže stavljanje Zakona o azilantima (prihvaćanju životno ugroženih azilanata) izvan snage za početak barem na 6 (+ 3) mjeseci. Očito je svima jasno da se radi o prevelikom pritisku i snažnoj mogućoj ugrozi sigurnosno-pravnoga i ekonomskoga poretka. Tim više što su istrage provedene nakon terorističkih napada u zemljama EU-a pokazale kako su se među migrantima koji su u prošloj krizi prošli kroz RH nalazili i teroristi („spavači") koji su izvršili terorističke napade (a i ovih dana je samo u Njemačkoj privedeno nekoliko „spavača" koji su kao migranti došli u Njemačku u dogovoru s IS-om da se aktivIraju kad bude što trebalo izvršiti). Ako Njemačka, neke druge zemlje mogu udomitI i trebaju te migrante zbog nedostatka radne snage III pak lz nekoga drugog razloga, MODES nudi I rješenje: Mogu ih jednostavno (I daleko humanije I jeftinije) prevesti brodovima zrakoplovima izravno iz njihove matične zemlje u svoju, a Hrvatska bl po potrebi mogla čak participIrati u eventualnim troškovima takvoga prijevoza, jer nam je to Ipak daleko jeftinlje I sigurnlje rješenje od ovih i ovakvlh kako to sada „funkcionira". Smatramo, dakle, kako političke ellte izabrane od naroda ne mogu donositi odluke suprotne Interesima RH, ignorIrati moguću prijetnju I riskIrati da Hrvatska postane sabirn1 centar za migrante, nego da zatvori svoje granice, slIčno kao druge članice EU-a (Slovenlja, Madarska, Austrija...) te da odvalno I odlučno zaštite ustavno-pravni, sIgurnosni, ekonomski I vrijednosni poredak RH! A izravnlm prIjevozom Iz matIčnih zemalja, III iz Turske Grčke u zemlje koje žele I mogu podnijeti tolIkl broj migranata zaštitIlo bI se I njihovo dostojanstvo te Im se omogućIlo daleko humanije životne I putne uvjete od sadašnjIh, a na zadovoljstvo i jednih i druglh. Predsjednik: Rudolf Dvorski
#MODES

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.