Vijesti Najčitanije

Miloradu Pupovcu uvijek je netko kriv za probleme Srba; je li se ikada zapitao imaju li možda i Hrvati problema?

Miloradu Pupovcu uvijek je netko kriv za probleme Srba; je li se ikada zapitao imaju li možda i Hrvati problema?
''Jesam li ikada govorio kako je Hrvatska ustaška država? Jesam li ikada Hrvatsku usporedio s bilo kojom nacističkom ili fašističkom tvorevinom? Bio sam jasan u svojem komentaru toga govora", možda je najupečatljiviji dio gostovanja Milorada Pupovca, predsjednika Samostalne demokratske srpske stranke u emisiji ''Nedjeljom u 2'', urednika i voditelja Aleksandra Stankovića. Pupovac je time odgovorio na Stankovićevo pitanje kako se on, Pupovac, zapravo nije dovoljno jasno odredio prema nedavnom provokativnom i huškačkom govoru srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u Bačkoj palanci. Da, točno je, Pupovac se doista nije konkretno postavio u odnosu na skandalozne gluposti koje je Vučić ispalio, od toga da u Kninu nikada nije trebala biti hrvatska šahovnica, do toga da je Slobodan Milošević bio dobar lider, ali se negdje na svom putu malo ''izgubio'' i ''nije bio realan''. Zapravo, Pupovac u ovoj gledanoj emisiji nije rekao ništa novo, a što već nismo čuli u proteklim godinama. Svojim standardnim gardom, pomalo docirajući i s visine, pokušao je ponovno održati lekciju o ugroženosti Srba u Hrvatskoj. Zaboravio je pritom da su u Hrvatskoj danas ugroženi i svi oni koji nisu Srbi, a tu se prvenstveno radi o egzistencijalnoj ugroženosti, nesigurnosti, besperspektivnosti i neizvjesnoj budućnosti. Ako ćemo već brojati krvna zrnca, neka pogleda koliko na Zavodu za zapošljavanje ima Hrvata, Bošnjaka, Židova, a ne samo Srba. Već je i deplasirano zvati Pupovca u goste- proizlazi da je on jedini Srbin u Hrvatskoj koji ima nešto za reći, kao da je on sam sebi namijenio ulogu zaštitnika svih Srba u državi. Nije li, uostalom, već gotovo tri desetljeća on praktički najdugovječniji političar u državi, uz Furia Radina, Ivana Jakovčića i Vladimira Šeksa? Uvijek se ta imena izmjenjuju, samo na različitim pozicijama. Samo kada ga čovjek sluša i promatra, njegov poluplačljivi ton nalikuje na dobro uvježbanu stilsku vježbu, pozu koju drži desetljećima i na njoj lagodno živi, a sve pod plaštem silne brige za svoje sunarodnjake. Koji su valjda u ovoj državi diskriminirani do temelja, iako su od rata prošle već 23 godine. U međuvremenu smo svi osiromašili i pali na dno same Europske unije, standard nam se srozao toliko da smo u krugu europske sirotinje, gotovo europskog ''smeća'', počevši od naše ekonomije, do toga kako smo pozicionirani na karti Europe. No, za Pupovca će uvijek i jedino važni biti Srbi, što je, doduše, legitimno, njih zastupa, ali otvara i još jedno pitanje: zar ti isti Srbi nikada nisu mogli izabrati nekoga drugoga da ih predstavlja? Ili ih zaista Pupovac tako dobro štiti od nasilnih Hrvata da je on sam na toj poziciji vječan? Pa već i ptice na grani znaju što će Pupovac govoriti, koju retoriku upotrijebiti, kako će se isplakati, koalirati s apsolutno svakom vlašću, bez obzira na političku orijentaciju… Sve, ali baš sve u njegovom je slučaju odavno poznato. On je davno odlučio kako mudro i pametno graditi vlastitu karijeru, ne brinući o preživljavanju, a istovremeno se kunući u patnje Srba u Hrvatskoj. Ništa tu nije novo i zato ni njegovo gostovanje ne treba izazivati čuđenje. Jer i poslije Pupovca uvijek će biti Pupovac. Ali ne figurativno; Milorad je jednostavno konstanta hrvatske politike. Sve se mijenja, možda je i Zemlja ravna ploča, ali Pupovac je neuništivi politički kameleon koji će uvijek biti u vlasti, ili barem pri njezinim skutima. Andrea Latinović / Direktno
#Milorad Pupovac #Andrea Latinović

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.