Vijesti Najčitanije

MINISTAR NA BARIKADAMA SIME DUBAIĆA KOD KNINA: Uništava li Branko Grčić Hrvatsku namjerno ili slučajno?

MINISTAR NA BARIKADAMA SIME DUBAIĆA KOD KNINA: Uništava li Branko Grčić Hrvatsku namjerno ili slučajno?
Branko Grčić uvijek je nasmijan i optimističan, ali razloga za optimizam kada je riječ o njegovom resoru nema previše. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, Branko Grčić, ovih je dana izrazito aktivan. U skladu s tim hitrim aktivnostima smijenio je Vladimira Kristijana s čela državnog HBOR-a jer je njime izrazito nezadovoljan. No, da priča po standardima hrvatske politike bude apsurdna, starog direktora za nagradu je ponovno uhljebio šaljući ga u opet državni HPB. Kakvo spretno kadroviranje po nekom čudnom principu - ako ovdje ne valja, tamo će biti OK. Već je i vrapcima na Markovu trgu poznato da se Grčić unatoč svom bezrazložnom optimizmu može svrstati u skupinu najneupsješnijih ministara. To doduše i nije težak posao, ali čovjek se u tome svojski trudi. Do sada se Grčiću gotovo ništa nije posrećilo, a novac namijenjen Hrvatskoj iz riznice EU fondova potpuna je nepoznanica za ovog ministra. Uvijek ga spriječi pokoji problemčić. Nedavno mu je tako iz ruku izmakla dodjela sredstava iz europskih fondova za turizam i infrastrukturu hrvatskih gradova i općina. Zbog neznanja, lijenosti ili nečega trećega Grčić i njegovi suradnici naprosto su prepisali poljski model u kojem pak stoji da se na natječaj za fondove ne može javiti grad koji je od granice udaljen manje od 50 kilometara. Ali čini se da Grčiću geografija nije jača strana jer da hrvatsku geografiju poznaje dobro, tada bi znao da u Hrvatskoj od Vukovara do Dubrovnika nemamo nijedan grad koji je od granice udaljen manje od 50 kilometara. Inače, Hrvatska, a to ministar Grčić vjerojatno zna, svakoga mjeseca za članstvo u Uniji uplaćuje 300 milijuna kuna, što godišnje iznosi 3,6 milijardi kuna. Istodobno Hrvatska ima pravo povući 12,5 milijardi kuna iz fondova EU-a. No, do sada iz tih fondova nismo povukli gotovo ništa. Dakako, nije ovo jedini propust u Grčićevom resoru. A potpredsjednik Vlade, odnosno ključni čovjek u Milanovićevom mandatu malo je toga učinio da propusta ne bude. Bolje rečeno nije napravio ništa, napravio je ponešto, a to ponešto sve je samo ne korisno. Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova na čijem je čelu ne radi dobro. I koliko god se vječni optimist javnost trudio uvjeriti u suprotno, malo je onih koji njegovom optimizmu vjeruju. Njegova nesposobnost, čini se, ne stvara probleme ni Milanoviću, niti SDP-u jer u stranačkoj hijerarhiji na samom je vrhu. Već s prvim danima vlasti, vidjelo se kako je Grčić tek prodavač magle s lošom frizurom, od kojega se realizacija ozbiljnijih projekata nije mogla očekivati. Ekonomski znalci kazuju da njegov problem leži u tome što probleme ne zna prepoznati, a kada ih ne zna prepoznati, lako je zaključiti da ih ne može riješiti. Prvi potpredsjednik Vlade zalagao se svojevremeno za zaokret privatnim ulagačima, a ubrzo se pokazalo da to ne donosi plodove jer domaći i strani investitori u Lijepoj našoj godinama su potpuna nepoznanica. Nakon te propale zamisli, osmislio je još jednu zagovarajuću restrukturu javnih poduzeća. Prebacio se time na uprave javnih poduzeća, a Vlada se na ta poduzeća počela oslanjati kao na nešto što bi nam trebalo pomoći. A koliko nam je pomoglo više je nego vidljivo iz poražavajućih rezultata. Za 2014. godinu, primjera radi stavka ulaganja izrazito je visoka i iznosi 12,4 milijarde kuna. Grčić je pak u tome računao da će javna poduzeća u zatvaranju svojih financijskih konstrukcija izvlačiti novac iz famoznih EU fondova. No, sam ministar pokazao je koliko je nevješt u tome pa se iz dana u dan sve više stječe dojam kako se vrti u začaranom krugu iz kojega nema izlaza. U njegovu mandatu gotovo nijedan investicijski projekt nije realiziran u skladu s najavama. Vlada je zadužena preko glave, a ulaganja ne postoje. Nakon svega viđenoga treba se zapitati čini li to ministar Grčić svjesno ili slučajno. A to se valja zapitati i nakon kontinuiranih prozivki na njegov račun od strane generala Marka Lukića, čelnika Zavjeta za Hrvatsku. - I dalje stojim iza izjave da je Branko Grčić, zajedno sa skupinom Sime Dubaića (jedan od aktera pobune protiv Hrvatske), bio na barikadama kod Knina početkom devedesetih. Imam i dokaze za to. U to vrijeme on je pobjegao sa splitskog fakulteta te se neko vrijeme zadržao u rodnom mjestu pokraj Knina. Tamo se pridružio tim ljudima, da bi kasnije otišao u Beograd. Nakon nekoliko godina vratio se na Ekonomski fakultet u Split gdje je molio tadašnjeg dekana Branimira Lukšića da ga primi nazad. Tada ga je 'pod svoje' preuzeo jedan profesor koji je bio agent srpskih službi i mreže KOS-a. On ga je kasnije promovirao u velikog stručnjaka te ga lansirao tamo gdje je sada (na mjestu potpredsjednika hrvatske Vlade). Lukšić zna tko je Grčića preuzeo i tko ga je regrutirao u mrežu KOS-a. Za sve ove tvrdnje imamo dokaze i svjedočenja. Činjenica je, dakle, da će Branko Grčić sada raspolagati novcem pristupnih fondova EU pa se pitamo gdje će taj novac završiti. Sigurno neće kod poljoprivrednika kojima je najpotrebniji – kazivao je u kontinuitetu Lukić. Kada se tako uskoro budu podvlačile crte, za očekivati je da će nam ministar Grčić kroz osmijeh ponovno najaviti investicije i neko bolje sutra. Ali tko pobogu u to više može povjerovati?
#Knin #smjena #Marko Lukić #barikade #Branko Grčić #potpredsjednik Vlade #Vladimir Kristijan #Sime Dubaić

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.