Vijesti Najčitanije

Miroslav Tuđman: Nitko ne bi trebao biti izuzet od odgovornosti za javnu riječ

Miroslav Tuđman: Nitko ne bi trebao biti izuzet od odgovornosti za javnu riječ
Gost Novog dana na N1 televiziji bio je saborski zastupnik HDZ-a i član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Miroslav Tuđman. Danima raspravljamo o aferi lažnih fotografija ministra poljoprivrede i potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića. Vi ste spomenuli da treba voditi računa i o međunarodnom okruženju. Jeste li mislili na prijetnju izvana? “To se odnosili da treba voditi računa uopće na pitanje lažnih vijesti, dezinfomrcija… Govorio sam da se u našim okvirima rijetko vodi računa o tim međunarodnim čimbenicima, koji u nekim slučajevima mogu biti zainteresirani. Nisam tvrdio da je i ovo takav slučaj. Danas je u globalizaciji medija jasna stvar da ne možete učinke lažnih vijesti ograničiti samo na lokalnu sredinu.” Neki za ovaj slučaj tvrde da je riječ o ugrozi nacionalne sigurnosti? “Govori se o ocjeni koja ide u tom smjeru. Vi ako naprosto, jednog ministra i k tome još potpredsjednika Vlade idete diskreditirati na taj način, jasno je da destabilizirate Vladu. Jasno je da je to nešto što može imati domino efeket i može se govoriti da je to ugroza stabilnosti.” Zašto SOA nije ranije o slučaju obavijestila DORH? “Tu je naprosto pitanje poznavanja ovlasti koje pojedine institucije imaju. Kada je došlo do SOA-e ona prvo treba prethodnim radnajma vidjeti ima li osnove da se to postavi kao problem kaznenog prekršaja kojim će se baviti druge institucije.” Kakvog smisla ima sada, kada je SOA već utvrdila da se radi o lažnim fotografijam, da USKOK ponovno provodi izvide? “Dokaze koje je prikupljala SOA nisu sudski dokazi. Kada to rade USKOK i DORH, to će onda biti službeno potvrđeno. Postavlja se načelno pitanje i mislim da bi o tome trebalo govoriti. Danas su te ugroze cyberterorizma, cyber plasiranja dezinformacija uzimaju sve više prostora i maha i Hrvatska bi trebala stovirti specijalni centar koji će se samo tiem baviti za potrebe raznih državnih institucija.” Bi li javnost znala za cijelu priču da tjednik Nacional nije objavio fotografije? “Nalazim se u prostoru nagađanja. Onaj tko je htio plasirati tu priču bio je svjestan, da ako se to plasira preko Facebooka, Youtubea ili na jedan od ovih načina to neće biti tako uvjerljivo. Javnost bi znala, ali daleko teže bi bilo argumentirati.” Spomenuli ste borbu s fake newsom. Otvorena je i rasprava o mogućoj cenzuri koju bi mogao donijeti novi zakon. “Lažne vijesti nisu problem samo Hrvatske, vidimo da se i predsjednik Trump poziva na te lažne vijesti kojima ga žele rušiti. To je nešto o čemu i čelnici europskih država danas govore. Nije to naša tema niti specifičnost. Pitanje je želimo li mi istinu ili želimo ostaviti prostor tako da se može zagađivati dezinformacijama.” Analizirali smo danima incidentnu situaciju između zastupnika Grmoje i premijera pa smo imali i svađu gdje se istaknuo se Josip Đakić, koji je više puta Grmoji opsovao, a drugi ga je HDZ-ov zastupnik nazvao klošarom. Đakić je rekao da njegov postupak nije bio primjeren, ali da je bio efikasan. “Nije mi jasno zašto ste došli samo na HDZ. Mislim da je po količini nepristojnih uvreda ili neprimjerenog ponašanje u daleko većoj mjeri to oporba nego HDZ.” Na koga mislite? “U Saboru se tjedno čuje lažete, kradete, lopovi, bagra i tak dalje. Mislim da to nisu riječi koje bi čuli u bilo kojem pristojnom parlamentu. U britanskom se parlamentu isto galami viče, ali ne viče se vi ste lopovi, kriminalci.” Postoji li mogućnost da se to uredi? “Postoji. Govori se o pitanju ogovornosti za javnu riječ, ne vidim zašto bi od te odgovornosti netko bio izuzet. A saborski zastupnici jesu i to dvostruko. Prvo da za ono što govore u Saboru ne moraju odgovorati, a drugo je da se za privatne tužbe ne ukida imunitet do kraja mandata. Po mom mišljenju pitanje klevete je nešto što je nedopustivo u jednom pristojnom društvom, to je po mom mišljenju jedno krivo shvaćanje slobode govora, odnosno odgovornosti za rad u Saboru.”
#Miroslav Tuđman

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.