Vijesti Najčitanije

Miroslav Tuđman: Sumnjam da ćemo opet ratovati s okruženjem dok smo mi živi

Miroslav Tuđman: Sumnjam da ćemo opet ratovati s okruženjem dok smo mi živi

Na panelu Nacionalna sigurnost sudjelovali su ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić, načelnik Glavnog stožera Mirko Šundov, bivši ministar obrane Ante Kotromanović, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Miroslav Tuđman i dekan VERN-a i geopolitički stručnjak Vlatko Cvrtila

U drugom dijelu velike konferencije Večernjeg lista – Hrvatska kakvu trebamo održano je pet paralelnih panel diskusija: Obrazovanje i digitalno društvo, Nacionalna sigurnost, Poljoprivreda i turizam, Energetika i ekologija te Novi imidž i međunarodno pozicioniranje Hrvatske. Na panelu Nacionalna sigurnost sudjelovali su ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić, načelnik Glavnog stožera Mirko Šundov, bivši ministar obrane Ante Kotromanović, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Miroslav Tuđman i dekan VERN-a i geopolitički stručnjak Vlatko Cvrtila, dok aktualni ministar obrane Damir Krstičević nije mogao nazočiti jer je na putu. Tuđman je rekao da Strategija nacionalne sigurnosti u pristojnim zemljama ima 20-ak kartica teksta, a u pozadini može biti nekoliko stotina kartica koje nisu za javnost. Ključni dokument može napisati dvoje-troje ljudi, da to bude konzistentno i cjelovito, a onda se brusi i dorađuje, dodao je. Kotromanović je rekao da su u njegovom mandatu ministra obrane dovršili nacrt dokumenta. Pozdravio je izradu Strategije te rekao da je previše ljudi uključeno u taj proces. Šundov je rekao da je napravljen prvi draft te da je na sastanku dogovoreno da se s njim zasad ne izlazi u javnost. Dodao je da dokument nikad neće biti u konačnici gotov na način da ga se više neće mijenjati. Obranio je uključenost više ljudi u izradu dokumenta. – Vjerujem da je ovakav pristup dobar jer je široka skupina ljudi obuhvatila široki spektar gdje se postiže konsenzus – rekao je Šundov. Cvrtila je rekao da postoji više pristupa izradi ovakvih dokumenata: inkluzivni, ekskluzivni i kombinacija ta dva pristupa. Pristup koji je Vlada primijenila, inkluzivni, logično je upotrijebljen jer su uočene potrebe za promjenama u strateškom upravljanju, smatra Cvrtila. – Na kraju dana će se ipak grupa stručnjaka morati sastati i napraviti dokument koji će biti razumljiv – rekao je Cvrtila. Dodao je da ovo nije strategija svega i to ne može biti – ne može riješiti demografska i ekonomska pitanja, već se mora usredotočiti na nacionalnu sigurnost. Cvrtila je rekao da nažalost postoji niz primjera da se dokument usvoji u Saboru, pa čak i postane zakon, ali se onda ne primjenjuje. – Bojim se da bi i ova strategija mogla biti jedan veliki napor, onda ćemo odahnuti jer smo obavili veliki posao, a nakon toga nema implementacije – rekao je Cvrtila. Kotromanović se složio da je veliki hrvatski problem nepoštivanje dokumenata u koje je uložen veliki trud, a izrazio je strah da će i ova strategija trajati koliko i vlast. – Dođe do promjene vlasti, na kraju to postane mrtvo slovo na papiru – rekao je Kotromanović. Tuđman je rekao da je sustav fragmentiran, da nemamo centre za cyber-kriminal ni analitičke centre da vidimo tko vodi informacijski rat – Treba nam integracija, horizontalno povezivanje sustava – to je nešto što nam nedostaje. Sustav ne odgovara današnjim izazovima – rekao je. Naveo je i da Izrael danas ima četvrti vod vojske za cyber-ratovanje, a da smo mi od toga godinama ili desetljećima udaljeni. Kotromanović je rekao da se ne slađe s Tuđmanom te da se smatra da je naš sigurnosni sustav stabilan. – Ako imate parnu lokomotivu, ona je stabilna i funkcionira, ali u današnje vrijeme vam to nije dostatno – reagirao je Tuđman. Lozančić je rekao da imamo dobre institucije. – Radio sam u SOA-i 3,5 godina. To je dobra institucija, imaju krasne institucije, veliki potencijal… Može li se to poboljšati? Da, svakako, da – rekao je Lozančić. Dodao je da sustav hoće i mora doživjeti transformaciju. Šundov je rekao kako je odluka o slanju kanadera u Izrael donesea u manje od 15 sati. Snage su pripremljene, ujutro u 7 sati naši kanaderi su poletjeli prema Izraelu i pokazali vrhunske rezultate i dobili priznanje vrha Izraela, naveo je. Tuđman je rekao da se prenaglašava to da smo sigurni zbog NATO-a i EU-a. Jesmo kad se radi o intervencijama izvana, ali smo daleko izloženi napadima meke moći, napadima iznutre, i ne samo mi. – Terorizam nije više uvezena stvar, nego domaći proizvod. Kod nas se ne radi o terorizmu, na sreću. Ti novi rizici ruše postojeći koncept rada izvještajnih službi. Cijeli taj koncept morate promijeniti, to mora raditi netko drugi, ili promijeniti te kompetencije. Izloženi smo novim ugrozama, novim relacijama, sumnjam da ćemo, bar u naše vrijeme, dok smo mi živi, ponovno ratovati s našim okruženjem, ali ćemo biti itekako izloženi tim napadima, političkim, informacijskim i tako dalje – rekao je Tuđman. Lozančić je rekao da analitičari zaključuju da će sve teže biti podijeliti sigurnost na unutrašnju i vanjsku, te da je EU to već prihvatio. – Također, analitičari nas obavještavaju da živimo u svijetu u kojem smo bombardiranim podacima. Više nije moć doći do podatka, nego upravljati podacima – rekao je Lozančić, koji smatra da hibridni rat nije ništa novo, da se time služio i KGB. Je li Hrvatska trebala reagirati kad je Agrokor uzeo kredit od Sberbanke? Kotromanović je rekao da tada, kad je bio ministar, a ni sada ne doživaljava Ruse kao prijetnju. – To je biznis, znali su što rade, kakvu su politiku vodili unutar firme. Ja tu ne vidim prijetnju, više me brine energetika – rekao je Kotromanović. Tuđman je rekao da je riječ o dosta provokativnom pitanju. – Naprosto, današnji sustav ne raspolaže s business intelligenceom, odnosno ne raspolaže s horizontalnim povezivanjem – rekao je Tuđman.
#Miroslav Tuđman

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.