Morate u zatvor? U slučaju da nema mjesta, dolazi do zastare i nećete služiti kaznu

Tomislav T. (38), iz Duge Rese, zbog počinjenog prometnog prekršaja je na karlovačkom sudu proglašen krivim te je nakon pravomoćnosti te presude u zatvoru u Karlovcu trebao odležati tridesetak dana izrečene kazne. Sud je izdao rješenje kojim se Tomislav morao javiti u zatvor, ali nije. Nakon uhićenja u karlovački je zatvor priveden 10. siječnja prošle godine, a već 17. dana u mjesecu u njegovu je predmetu trebala nastupiti zastara. No, zbog birokratske aljkavosti ili možda zbog nekih drugih razloga, Tomislav T. nije odslužio ni tih sedam dana, odnosno te večeri kada je uhićen i doveden u zatvor, nije zadržan, nego je pušten. Tomislav T. (38), iz Duge Rese, zbog počinjenog prometnog prekršaja je na karlovačkom sudu proglašen krivim te je nakon pravomoćnosti te presude u zatvoru u Karlovcu trebao odležati tridesetak dana izrečene kazne, piše Jutarnji list. Sud je izdao rješenje kojim se Tomislav morao javiti u zatvor, ali nije. Nakon uhićenja u karlovački je zatvor priveden 10. siječnja prošle godine, a već 17. dana u mjesecu u njegovu je predmetu trebala nastupiti zastara. No, zbog birokratske aljkavosti ili možda zbog nekih drugih razloga, Tomislav T. nije odslužio ni tih sedam dana, odnosno te večeri kada je uhićen i doveden u zatvor, nije zadržan, nego je pušten. Stigao je u večernjim satima, u vrijeme kad nije bilo upraviteljice, te mu u zatvoru nisu mogli pronaći rješenje suda o zatvaranju, a iz suda im ga u to vrijeme nije imao tko poslati. Službenik koji je tada bio dežuran u zatvoru nije htio prekršiti propisani protokol pa Tomislava nije primio, nego je nesuđeni zatvorenik završio na slobodi. Istoj osobi, službeniku karlovačkog zatvora, danas se zbog toga sudi na službeničkom sudu na kojem, neslužbeno doznajemo, pokušava dokazati kako nije mogao primiti zatvorenika bez popratne dokumentacije, upirući prstom prema upravi zatvora koja bi trebala biti odgovorna za svu papirologiju. Tomislav T. nije jedini takav slučaj, a koliko je “prekršajaca”, osoba koje su osuđene na zatvorsku kaznu u trajanju do šest mjeseci, odnosno onih koji su u zatvoru završili jer nisu na vrijeme platili novčanu kaznu, zbog zastare izbjeglo izdržavanje kazne, zapravo se ne zna jer se u Ministarstvu pravosuđa ne vodi takva jedinstvena statistika, potvrdio nam je glasnogovornik Ministarstva Sergej Abramov, upućujući nas izravno na suce izvršitelje, odnosno suce koji su zaduženi da osuđenici završe u zatvoru. Karlovčani koji su u sukobu sa zakonom čak se niti ne trebaju mnogo truditi ako baš nužno ne žele odsjediti koji mjesec iza rešetaka u staroj karlovačkoj jezgri. Slična je situacija zbog popunjenosti kapaciteta i u preostalih 12 hrvatskih zatvora. Dovoljno je na odsluženje kazne javiti se onog trenutka kad su u ustanovi kapaciteti popunjeni. U tom trenutku takve osobe dobiju potvrdu da su se doista javile na odsluženje kazne, ali nisu mogle biti primljene jer im u zatvoru ne mogu pružiti adekvatni smještaj pa su vraćene kući. Predmet dolazi u zastaru pošto im drugi termin nitko ne zakaže, i u slučaju da se osoba ne pokaže. Jedan djelatnik karlovačkog zatvora, otkrio nam je da se i njemu Karlovčani koji se spremaju na odsluženje kazne povremeno javljaju i raspituju o popunjenosti kreveta, nudeći mu novac za protuuslugu. "Ja na takvo što nikad nisam pristao, ali ne mogu garantirati da moji drugi kolege nisu. Znate, to se brzo može pretvoriti u vrlo unosan biznis. I na kraju imamo to da kriminal stvara novi kriminal", rekao je dobar poznavatelj prilika u karlovačkom zatvoru. U Ministarstvu pravosuđa, pojašnjavaju da se zbog problema prenapučenosti, koji je evidentan u svim kaznenim ustanovama već nekoliko godina, slične potvrde u zatvorima izdaju isključivo osobama koje se upućuju na izvršavanje kazne zatvora kao zamjene za novčanu kaznu koju nije bilo moguće naplatiti. Zatvori izdaju potvrdu da ih se ne može primiti na izdržavanje kazne, osim ako se ne radi o prekršajima povezanima s nasilničkim ponašanjem ili zlostavljanjem u obitelji. Uprava za zatvorski sustav izdala je prije nekoliko godina protokol o postupanju svim hrvatskim zatvorima u kojemu se navodi kako je zbog trenutne nemogućnosti smještaja zatvorenika u kaznionicama i zatvorima nužno zaprimanju novih zatvorenika pristupiti selektivno. Tako se navodi da je nužno privremeno obustaviti prijem supletorno kažnjenih, a radi se o prekršiteljima zakona koji moraju u zatvor jer nisu platili novčanu kaznu. U takvoj situaciji je svaki stoti zatvorenik hrvatskih zatvora. Navodi se, isto tako da se obustavi prijem kažnjenih osoba u svakom drugom prekršajnom postupku, osim kažnjenih zbog obiteljskog nasilja ili drugih prekršaja s elementima nasilja. U protokolu zatvorski upravitelji moraju o raspoloživim smještajnim kapacitetima redovito izvještavati suce izvršenja sa svojeg područja radi dogovora o prijemu na izvršavanje kazne zatvora osuđenika koji su osuđeni na manje od šest mjeseci i koji na izvršavanje kazne dolaze sa slobode. Ono malo slobodnih kreveta, naime, mora se osigurati za prijem zatvorenika kojima je određen pritvor te kažnjenika s bilo kakvim elementom nasilja. "Popunjenost zatvorskog sustava, odnosno popunjenost kaznionica i zatvora iznosi 122 posto, a popunjenost samo zatvora iznosi 155 posto i varira od minimalno 116 posto popunjenosti zatvora u Dubrovniku do 192 posto popunjenosti zatvora u Varaždinu", doznaje se iz Ministarstva pravosuđa. Problema prenapučenosti zatvora svjesni su zapravo svi u pravosudnom lancu, ali se o tome nerado govori u javnosti kako osuđenici ne bi masovno počeli koristiti rupe u sustavu. Ako su istintite priče da su problematični pojedinci u dosluhu s ljudima iz sustava, problem je još veći. Da je takvo što itekako moguće, svjedoče podaci o bjegovima iz karlovačkog zatvora. U Karlovcu nisu česti, ali tri koja su se dogodila, itekako imaju mnogo toga zajedničkog. Osim što su zatvorenici koji su uspjeli iz njega pobjeći zasigurno unutra imali svoje ljude, zanimljivo je još i to da su tri zatvorenika koji su odande dali petama vjetra iz vrlo imućnih albanskih obitelji. Amir Akiki član je ugledne karlovačke obitelji koji je ogrezao u kriminal. U karlovačkom zatvoru bio je pritvorenik s četrdesetak evidentiranih kaznenih djela imovinskih delikata, krijumčarenja ljudi i nasilničkog ponašanja u policijskom dosjeu. Njegov bijeg bio je filmski. Netko mu je nekako, a nikada se nije doznalo tko i kako, u zatvorsku ćeliju dostavio pilu za piljenje željeza. On je prepilio rešetke i preko krova pobjegao iz zatvora. Zapravo, nikada se nije doznalo čime je to točno Akiki prepilio željezne rešetke. Na njegovu žalost, ipak je kasnije uhićen te je zatvorsku kaznu na kraju i odslužio. Ferit Iljazi slovio je kao vođa albanskog podzemlja za istočnu Europu. Njega su, dok mu je u posjetu bila supruga, u dobro isplaniranoj i provedenoj akciji doslovno oteli iz zatvora. Jedan zatvorski čuvar je tom prilikom teško pretučen. Nedvojbeno je i Iljazi imao pomoć iznutra jer je prije prepada netko uklonio pet nadzornih kamera, nitko nije pregledao njegovu suprugu prilikom ulaska u zatvor, a tijekom zatvorenikova bijega policajac koji ga je trebao imati pod nadzorom hitno je morao na zahod. Zatvorenik više nikada nije pronađen. U Karlovcu je proveo tri mjeseca, a zapravo je čekao izručenje Njemačkoj temeljem Interpolove tjeralice. Sličan slučaj se dogodio prije tri godine, kada je netragom nestao i Manuel Curri (35) iz Bjelovara, inače vlasnik zlatarne i član imućne bjelovarske obitelji. Nestao je iz Perjasice nedaleko od Karlovca gdje je s ostalih šestero kolega radio u šumi, a čuvao ih je jedan pravosudni policajac. Bio je na odsluženju zatvorske kazne u trajanju od 3,5 godina zbog pokušaja oružane pljačke. Baš taj dan, trebali su ga istražitelji doći ispitati o okolnostima drugog kaznenog djela s kojim se dovodio u vezu, ali netko iz sustava odlučio ga je pustiti na rad u šumu. Izvornu vijest možete pogledati ovdje