Može li Zakon o podacima i informacijama u zdravstvu uvesti više reda u sustav

Mora se uvesti više reda među podatke u zdravstvenom sustavu, suglasni su bili malobrojni saborski klubovi koji su se u srijedu uključili u raspravu o prijedlogu Zakona o podacima i informacijama u zdravstvu, no dok su HDZ i SDP hvalili predloženo Most je imao niz zamjerki zbog kojih ga neće podržati. Most će, kako je najavila, biti protiv predloženog zakona jer on nije u skladu sa Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi. Sadašnji zakon star 40 godina “Ne urede li se informacije na primjeren način budućnost digitalizacije podataka ostat će na nesigurnim nogama”, ustvrdila je Strenja koja upozorava da treba utvrditi koliko dugo i u kojim se uvjetima čuva određeni tip informacije, popis i opis registara i evidencija. Još uvijek nemamo sustav koji bi mogao koristiti svim sudionicima u zdravstvenom sustavu i upravo nam to govori o potrebi donošenja predloženog zakona, naglasila je HDZ-ova Željka Josić napominjući kako informacijski sustavi u zdravstvenim sustavima nisu usklađeni. Sadašnji je zakon star 40 godina i ne može ispuniti sve obveze vezane za mogućnost raspolaganja podacima, rekao je SDP-ov Željko Jovanović koji smatra da je predloženi zakon ispunio svoj cilj pa će ga SDP podržati. Podsjetio je da u Hrvatskoj nismo uspješni u liječenju pojedinih bolesti tako da će kvalitetni podaci koji će se moći dobiti temeljem zakona i uspostava registra poboljšati ishode budućih liječenja. Predloženim Zakonom o podacima i informacijama u zdravstvu stvaraju se uvjeti za objedinjavanje zdravstvenih podataka i informacija u jedinstven, ujednačen, usklađen, cjelovit, ažuran, pouzdan i dugoročno održiv resurs na razini nacionalnog zdravstvenog sustava i javnog sektora. Utvrđuju se uvjeti za svrsishodno i učinkovito korištenje zdravstvenih podataka i informacija za izvršavanje zakonskih i međunarodnih obveza te za izradu kvalitetnih javnozdravstvenih pokazatelja. Propisivanjem standarda unaprijedit će se kvaliteta zdravstvenih podataka i informacija uz istovremeno smanjenje administrativnih poslova sveobuhvatnim i djelotvornim korištenje informacijskih tehnologija u okviru e-Zdravstva. U klinička istraživanja u svijetu se ulaže 16 milijardi eura Sabor je raspravio i europsku direktivu o kliničkim ispitivanjima lijekova za primjenu kod ljudi, koja bi trebala osigurati brz pristup novim i inovativnim postupcima liječenja uz istovremeno osiguranje zaštite i sigurnosti osiguranika. U raspravi se moglo čuti kako se u svijetu trenutno u klinička istraživanja ulaže 16 milijardi eura, a postavljeno je pitanje je li Ministarstvo zdravstva razmišljalo o kampanjama tijekom kojih bi ciljane skupine, prije svega onkoloških bolesnika i oboljelih od rijetkih bolesti, obavještavali o kliničkim ispitivanjima koja su u pripremi. Novim pristupom razlike između država članica EU-a svedene su na minimum, članice međusobno surađuju u ocjenjivanju zahtjeva za odobrenje ispitivanja temeljem jedinstvene procedure i rokova. “EU želi biti konkurentna, a na nama je da privučemo što veći broj kliničkih istraživanja, kojih nema previše. Lani je tako odobreno svega njih 69”, poručio je Jovanović.