Muslimani 'traže glavu' Žuljevića Klice, zapovjednika HVO-ove bugojanske postrojbe 'Garavi'

Oko 90 pripadnika HVO-a je poginulo, mnogi hrvatski vojnici zarobljeni su i odvedeni u logore. Iz Bugojna i s cijelog teritorija bugojanske općine počinje nezapamćeni egzodus oko 13 tisuća hrvatskih civila pred muslimansko-bošnjačkim postrojbama. Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine navodno je korak do pokretanja istrage protiv Vinka Žuljevića, zvanog Klica, zbog ubojstava počinjenih u vrijeme rata u BiH, ekskluzivno smo doznali iz izvora bliskih bosanskohercegovačkom pravosuđu. Kako tvrdi naš izvor, tužilaštvo već ima zaštićenog svjedoka pokajnika u slučaju protiv Klice dok je bio zapovjednik HVO-ove specijalne jedinice 'Garavi' iz Bugojna. Pokajnik je za Žuljevića Klicu ispričao da je naređivao zločine ali da sam nije ubijao, neslužbeno doznaje Dnevno.hr. Navodno se radi o zločinima na području Bugojna u vrijeme rata između Hrvata i Muslimana, pa će biti zanimljivo vidjeti je li pokajnik koji bi trebao svjedočiti protiv Klice netko od njegovih suboraca. 'Garavi' su službeno raspušteni 1994. godine kada su priključeni Kažnjeničkoj bojni Mladena Neletilića Tute, nedavno puštenog iz haaškog zatvora. Muslimani ubili 90 pripadnika HVO-a Klicini ljudi, pripadnici postrojbe 'Garavi', već su izlazili pred sudove zbog ratnih smaknuća. Ivan Baković osuđen je na 15 godina zbog ubojstva deveteročlane muslimanske obitelji 1993. u selu Krivonoge nedaleko od Tomislavgrada. Osim Bakovića za zločin se teretilo i pripadnike HVO-a, Alberta Topića i Petra Majića, ali oni su oslobođeni. Hrvatsko-muslimanski rat u Bugojnom počelo je u srpnju 1993. godine kada su pripadnici Armije BiH na punktu u selu Vrbanji, zaustavili auto u kojemu su bili vojnici HVO-a i bez ikakva povoda zapucali na njih. Ubijena su tri vojnika, a među počiniteljima zločina bili su i mudžahedini. Rat za Bugojno između HVO-a i Armije BiH trajao je kratko. Opći napad Armije BiH počeo je 18. srpnja 1993., a sve je završilo 28. srpnja 1993. godine. U teškim borbama pripadnici Armije su zauzimali dio po dio grada. Oko 90 pripadnika HVO-a je poginulo, mnogi hrvatski vojnici zarobljeni su i odvedeni u logore. Iz Bugojna i s cijelog teritorija bugojanske općine počinje nezapamćeni egzodus oko 13 tisuća hrvatskih civila pred muslimansko-bošnjačkim postrojbama. Tijekom napada na Bugojno, Armija BiH je zarobila 350 Hrvata, koje su okrutno mučili, a neke i poubijali. Još danas nepoznata je sudbina 20-ak hrvatskih vojnika. Planirao atentat na Tuđmana Vinko Žuljević Klica i sam je ranjen u ratu u BiH. U borbama za oslobođenje Kupresa nagazio na minu i ostao bez stopala. Hrvatskoj javnosti Klica je poznat uglavnom kao česti gost na stranicama crnih kronika. Nakon dolaska u Hrvatsku iz BiH, pridružio se klanu Vjeke Sliška, 'kralja poker aparata', koji je likvidiran 2001. na zagrebačkom Cvjetnom Trgu. Klicu se prozivalo i zbog planiranja atentata na Miroslava Tuđmana 1998., sina tadašnjeg hrvatskog predsjednika. Atentat je trebao biti odmazda za uhićenje Neletilića Tute. U svibnju 2002. godine u zagrebačkom kafiću 'NBA' u Chromosovu tornju s pet hitaca je ubio Veselina Marinova, bivšeg Tutinog tjelohranitelja i suradnika hrvatskih obavještajnih službi. S njim je tada u društvu bio njegov kum Vlado Rajić, koji je lani pao u akciji USKOK-a zbog sumnje da je kupovao informacije iz najtajnijih policijskih istraga. Rajić je bio jedini svjedok Klicine obrane na sudu za ubojstvo Marinova. Zbog egzekucije Marinova Klica je oslobođen je jer sud utvrdio da ga je ubio u samoobrani iako su dokazi na mjestu događaja to demantirali. Kao ključni razlog likvidacije Veselina Marinova navodila se HIS-ova operativna akcija 'Barakuda' koja je trebala stati na kraj zločinačkoj organizaciji pod vodstvom Klice i Vjeke Sliška. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE