Na koje sve načine vlast u Hrvatskoj financira medije?

Početkom listopada austrijski kancelar Sebastian Kurz se našao pod istragom zbog navodnog podmićivanja medija. On je prema optužbi, preko ministarstva financija platio oglase u jednom mediju u zamjenu za praćenje i favoriziranje u anketama Kurza i njegove stranke. Kako vlada ne bi pala Kurz je dao ostavku te postao čelnik Kluba svoje stranke u parlamentu, a mjesto kancelara preuzeo je njegov stranački kolega. 

Kada su optužbe o podmićivanju medija izašle u javnost hrvatski premijer Andrej Plenković odbio je usporedbe Hrvatske s Austrijom. Plenković je ustvrdio da bi u slučaju “polusponzoriranja” medija u zamjenu za povoljne tekstove, HDZ imao 57 umjesto 27 posto podrške u anketama. Stoga je Plenković ocijenio da su takve usporedbe uvredljive. 

Odnosi medija i političara u Hrvatskoj

Ipak, u Republici Hrvatskoj vlasti mogu imati bliske odnose s medijima na različite načine. Tako je premijer Plenković uoči uvođenja mjera protiv koronavirusa, 17. ožujka 2020. održao sastanak s glavnim urednicima 17 tiskanih medija, televizija i radija u Hrvatskoj. 

Isto tako, prošle godine nakon što je uhićen šef Janafa Dragan Kovačević, otkriveno je da su njegov ‘Klub’ u tajnosti posjećivali bivši predsjednik Stipe Mesić, sadašnji predsjednik Zoran Milanović, admiral hrvatske vojske, tri ministra u Vladi Andreja Plenkovića, a spominjalo se da su u ‘Klub’ zalazili i brojni novinari, među njima navodno i pater Ivan Tolj, danas siva eminencija Večernjeg lista, a u prošlosti ključni čovjek Jutarnjeg lista.

Ti su se sastanci u hranu i piće održavali u vrijeme mjera protiv koronavirusa i nitko nije zbog toga snosio posljedice.

Kako mediji dobivaju novac od države?

Mediji u Republici Hrvatskoj mogu dobiti novac od države prijavljujući se na razne projekte, a isplate dobivaju od raznih ministarstava, pa sve do vlade, Sabora te od brojnih agencija i zavoda.

Tu treba dodati i novac koji veliki mediji mogu dobiti iz lokalnih proračuna za oglašavanje, financiranje lokalnih i nacionalnih medija te od Agencije za elektroničke medije putem Fonda za pluralizam.

Jedan dio prihoda medija svakako čine i oglašavanja državnih tvrtki kojih Hrvatska ima poveći broj. Ne samo da ih ima puno već su tvrtke poput HEP-a, INA-e i sličnih nalaze među najvećim oglašivačima.

Mediji isto tako mogu dobiti potporu za usluge promidžbe glede praćenja izbora od Državnog izbornog povjerenstva, a tu je i oglašavanje velikih tvrtki koje mogu biti više ili manje bliske vlasti.

Tako su primjerice Večernji list iz proračuna od 2017. godine do danas dobili oko 10 milijuna kuna, RTL oko 15, a Nova TV oko 18 milijuna kuna.

Ministarstvo kulture udrugama za medijske projekte dalo 15 milijuna kuna

Jedan od načina putem kojega država omogućuje financiranje medija jest i putem Ministarstva kulture i medija. Podsjetimo, 13 udruga je za projekt “Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija” dobilo sveukupno oko 15 milijuna, a o kontroverznom procesu odlučivanja pisali su Narod.hr i HKV.

Tada je Ministarstvo tvrdilo da su oni samo posredničko tijelo te da je potpis ministrice Nine Obuljen Koržinek tek isključivo tehnička stvar, kao i da je za provedbu i odluke zadužen Europski socijalni fond (ESF). Međutim, prema Ministarstvu, identitet članova Odbora za odabir projekata (OOP) bio je “tajan, kako se ne bi narušilo načelo tajnosti postupka dodjele i načelo jednakog postupanja”. Iz popisa dobitnika poticaja, bilo je vidljivo kako je nastavljena SDP-ova praksa financiranja određenih nevladinih organizacija, ali među njima pojavila se i potpuno nova udruga, čiji je portal bez ijednog potpisanog novinara dobio 1.3 milijuna kuna.

Riječ je o portalu Priznajem, čiji su vlasnici odrađivali oglase i za Domovinski pokret i za HDZ u svibanjskoj kampanji prošle godine, s tim da je njihove stranice s lažnim anketama u kojima se napada Domovinski pokret prenosio upravo HDZ.

“Način na koji je izveden natječaj ‘Mediji zajednice’ dogurao je stvari do takvih apsurda da bi vrijedilo razmisliti o prijavi nadležnim europskim tijelima”, pisao je HKV, zbog toga što se o tom natječaju zapravo znalo malo ili ništa.

Slovenski premijer Šarec javno pozivao državne tvrtke da ne financiraju neke medije

Prije 3 godine, za vrijeme kratkotrajne vladavine u Sloveniji, ljevičarski premijer Marjan Šarec je pozivao poduzeća u državnom vlasništvu da ne objavljuju plaćene oglase u medijima koji navodno propagiraju netoleranciju i govor mržnje.

Tada je poslovna udruga tvrtki koje se u Sloveniji bave reklamama, oglašavanjem i marketingom dala do znanja da se ne slaže s takvim porukama premijera jer ne može on arbitrirati o govoru mržnje i njegovom sankcioniranju već isključivo policija i sudovi.

Šarec je takav nedemokratski ispad imao na nagovor nevladinih aktivista te je tada ustvrdio kako je neetično da državne tvrtke objavljuju komercijalne oglase u ekstremističkim medijima koji propagiraju govor mržnje i netoleranciju, posebno prema spolnim i drugim manjinama, uključujući i migrante jer se tako može stvoriti dojam da se s takvim porukama slaže i vlada.

Njegov poziv državnim tvrtkama je podržala i najveća udruga slovenskih novinara, dok je udruga novinara i publicista bliža strankama desnice poručila da je poziv bio promašen i da može voditi u cenzuru i diskriminaciju medija.